Uz treći talas koronavirusa rastu i dezinformacije
Dok Evropska komisija i neke vlade EU izražavaju nadu da će građani Evropske unije do jeseni steći kolektivni imunitet protiv koronavirusa, iako je manjak vakcina veliki i sumnje u cjepivo AstraZeneca samo rastu, jedan vodeći bugarski virusolog smatra da je ta vakcina korisna, ali preporučuje da se uz nju jede paradajz da bi se spriječili ugrušci u krvi. Direktor Bugarskog centra za zarazne i parazitske bolesti Todor Kantaradžijev je izjavio da su paradajz i sok od ovog povrća prirodna zaštita od stvaranja ugruška u krvi, tako lica koja dobiju AstraZenecu treba da ih više koriste u ishrani, a sve vakcine su jako potrebne Bugarskoj koja je dosad cijepila samo 6 odsto stanovništva.
Profesor Kantaradžijev, prenose mediji u EU, je ranije preporučio i da oboljeli od korona virusa jedu limun poporskan praškom za pecivo jer to smanjuje prolazak korona virusa kroz jednjak.
I stručnjaci i javnost i vlasti u EU sad više nemaju sumnje da je treći talas, naročito britanskog soja virusa zahvatio Evropu, pa se otud mogu čuti glasovi da treba štaviše osjetno pojačati već oštre mjere restrikcija, iako su Francuska, Italija i Belgija u karantinu, a njemačke vlasti nastoje da to isto bar dijelom učine i u tome, prema anketama, imaju podršku većine stanovništva.
Sumnjičavi mediji u EU prenose uvjeravanja Evropske komisije da će EU u drugom tromjesečju dobiti 360 miliona vakcina, što bi omogućilo da dvije doze dobije 207 miliona Evropljana od ukupno 450 miliona građana Unije.
Do kraja marta je u zemljama evropske 27-orice bar jednu dozu cjepiva dobilo svega 65 miliona Evropljana, a same vođe EU, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, su se javno posuli pepelom i priznali da je "rat protiv korona virusa", kako je rekao Macron, vođen loše, manjkavo i mnogo neumjesnije nego što su to uradile Amerika i Velika Britanija.
Komisija u Briselu ponovo uliva nadu da će do kraja jula 70 odsto žitelja Unije biti vakcinisano, mada je očigledno da se i među članicama EU nastavlja bitka za dobijanje vakcina.
O tome svjedoči i konačna samo djelimična nagodba da se solidarno od 10 miliona Pfizerove vakcine 2,8 miliona doza dodatno uputi Bugarskoj, Hrvatskoj, Estoniji, Litvaniji i Slovačkoj, s tim što svog dijela doza nisu htjele da se odreknu Austrija, Češka i Slovenija.
Ali sve to svjedoči da su zabrinutost, pa i beznađe oko toga kako će Evropska unija moći da obuzda pošast korona virusa i otud je Francuski predsjednik dobio rijetku podršku ubjedljive većine Francuza za zaključavanje cijele zemlje, jer je dramatično predočio "zaključak struke" da se epidemija sad uveliko trećeg britanskog soja virusa brže širi, umiru i mlađi ljudi, a velika je opasnost da se izgubi kontrola nad epidemijom.
Ipak, francuski epidemiolozi, virusolozi i posebno ljekari u bolnicama i "crvenim zonama" su veoma nezadovoljni, ljuti što vlasti nisu još znatno ranije preduzele mnogo oštrije zabrane kretanja ljudi i druge mjere.
Tako je predsjednik Nacionalnog saveta staleža ljekara Francuske, profesor Patrik Bue, zatražio da vlada uvede "potpuni karantin", zaključavanje zbog toga što prijeti "strašno teška epidemiološka situacija".
Profesor Bue "u ime struke" u otvorenom pismu predsjedniku Macronu kaže da razumije oklijevanja i teške odluke vlasti vezane za zdrastvo, kao i psihološke, ekonomske razloge, ali predočava da virus sve više napada mlade i djecu u školama, a sistemi reanimacije u francuskim bolnicama su pred velikim iskušenjima.
"Niko", upozorava Bue, "ni ljekari, istraživački, stručnjaci, niti vlasti danas ne može reći da ima savršeno rješenje…ali zdravlje je pred novom činjenicom: virus jasno pobjeđuje".
Naglašavajući da je masovno vakcinisanje stanovništva, uz stroge mjere, jedino što može spasti mnoge živote, profesor Bue predočava da "dok čekamo na to da narod bude masovno cijepljen, jedini spas je da se zavede karantin svud gdje uočimo da je situacija ozbiljna".
federalna.ba/Beta