Počelo je dvodnevno zasjedanje Ustavnoga suda BiH
Počelo je dvodnevno zasjedanje Ustavnoga suda BiH. Suci će, među ostalim, razmatrati zahtjev člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića o usuglašenosti s Ustavom Bosne i Hercegovine amandmana na Ustav Federacije koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći. Nametnutim odlukama Schmidt je, među ostalim, povećao broj zastupnika u Federalnom domu naroda, te izvršio izmjene u smislu broja izaslanika koj se imenuje iz pojedinih kantona. Komšić smatra kako su nametnute odluke u značajnom dijelu neustavne, ali i da je nametanjem u izbornoj noći izvršio izravan udar na integritet izbornoga procesa.
Prvog dana plenarnog zasjedanja Ustavnog suda BiH nemamo informaciju da je danas raspravljano o apelaciji Željka Komšića. Ono što je dodatno dramatiziralo cijelu situaciju je što je pored apelacije Komšić od Ustavnog suda BiH tražio da se donese zabrana provedbe mjera, odnosno da se donese mjera osiguranja što bi u najprostijem značilo ovako - ukoliko bi Ustavni sud donio mjeru osiguranja to bi značilo da bi nametnute mjere Christiana Schmidta o Izbronom zakonu i amandmani na Ustav FBiH bile stavljene ad acta sve dok Ustavni sud BiH se ne očituje o tim nametnutim zakonima i kaže da li su one u koliziji sa Ustavom ili su u suprotnosti sa Ustavom FBiH i evropskom Konvencijom o zaštiti ljudskim prava i sloboda.
Druga varijanta bi bila da se Ustavni sud očituje o meritumu apelacije Željka Komšića, ali da odluku donese nakon formiranja vlasti.
Treća varijanta bi bila da Ustavni sud BiH kaže da, jesu nametnutim odlukama Christiana Schmidta povrijeđeni Ustav BiH i evropska Konvencija o ljudskim pravima, a četvrta varijanta bi bila da, pošto je sličnu apelaciju prije 20-ak dana podnio i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, da se te dvije apelacije objedine i da se o njima raspravlja na nekoj od narednih plenarnih sjednica Ustavnog suda BiH.
Komšić je tražio i od CIK-a BiH da se zaustavi davanje legitimiteta, odnosno izbora u Dom naroda FBiH sve dok se Ustavni sud ne očituje o njegovoj apelaciji.
Suština onoga što Komšić stavlja pod veliki znak pitanja je izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, ergo izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH na način da iz svakog od ttri kluba u Domu naroda FBiH mogu da budu birani kandidati za predsjednika i potpredsjednike FBiH, a da to pravo nema Klub Ostalih. Prije sedam godina je Ustavni sud BiH ovu klauzulu Ustavnog suda FBiH stavio pod znak pitanja i rekao kako ona nije saglasna sa odredbama Ustava BiH i Konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i da mora biti stavljena van snage.
U Ustavnom sudu od devet sudija ima ih sedam, potpuno dovoljno da donesu bilo koju odluku, ali najmanje pet sudija mora tu odluku da donese.
federalna.ba