Uprkos obnovi i preuređenju Odžaka, ljudi ipak odlaze

U posljednje vrijeme središte Odžaka je dobilo novo ruho rekonstrukcijom trga, izgradnjom parkirališta i kružnih tokova, a naročito s vanjskim izgledom male vijećnice, kulturnim spomenikom u maurskom stilu. Iako je ova sredina dobila novo lice  još uvijek nikako ne može da otkloni svoju najveću boljku iseljavanja domicilnog stanovništva.

Središte Odžaka je promijenilo svoj izgled preuređenjem trga, šetališta, izgradnjom kružnih tokova, a posebno završetkom obnove odžačke vijećnice zvane Beledija.

„Obnova male vijećnice koštale je preko milijun maraka i mi još u konačnici imamo unutarnje radove koji nisu završeni ali evo fasada je gotova sve okolo je gotovo i mi se nadamo da će ove godine konačno biti useljiva“, pojašnjava Nada Ćulap, načelnica Općine Odžak.

Pošast iseljavanja koja je zahvatila Odžak sve više se osjeća nedostatkom radne snage u odžačkom gospodarstvu koje se zasad popunjava iz okolnih općina srpskog entiteta.

„Mi smo bili u izbjeglištvu dosta mladih ljudi je tad već ostalo vani. Sad oni povlače svoje prijatelje i svoju rodbinu, tako da mladi ako ne mogu dobiti odmah posao pogotovo oni koji  nam se vraćaju sa fakulteta, ljudi odlaze za boljim standardom za boljim uvjetima rada, rekla je Nada Ćulap, načelnica Općine Odžak.

Otvaranjem međunarodnog prijelaza i carinskog terminala u Svilaju očekivalo se otvorenje primamljivih radnih mjesta. Sutra se  otvara i carinski terminal za prometovanje robe, osim one koja podliježu inspekcijskim kontrolama i robe koja podliježe plaćanju trošarina, promovirani su i projekt carinske i poslovne zone, ali još  se ne naziru nikakve promjene.

„Mi od centra Urbis trebamo dobiti do kraja šestog mjeseca potpune planove da su gotovi i onda s tim očekujemo da bi općina Odžak tad krenula u otvaranje i širenje i otvaranje i da bi mogla konačno i dobiti nekakve prihode i radna mjesta“, dodaje Ćulap.

Prednost Odžaka zbog sredine s najbrojnijom dijasporom u Bosni i Hercegovini prema broju stanovnika kod uspješne poslijeratne obnove, sad se pretvorila u najtežu boljku zbog mogućnosti ostvarenja boljih standarda u inozemstvu.

federalna.ba/Miro Sirovina