Unsko-sanski kanton je minama najzagađeniji kraj u Bosni i Hercegovini

26 godina nakon rata u Unsko-sanskom kantonu su 93 kvadratna kilometra još pod minama i u tom smislu je najzagađeniji kraj u Bosni i Hercegovini. Iako se intenzivno radi na deminiranju, procjene su da će BiH biti očišćena od mina tek 2027. godine.

U Unsko-sanskom kantonu do sada je od mina poginulo 48 osoba, među kojima i sin Fehima Filekovića. Prije 13 godina je stradao u bihaćkom naselju Srbljani, kada je sa dajdžama išao po drva: „Traktor je na naišao onu promovku, aktivirao je na licu mjesta, njih su dvojica preživjela. I sada ima mina, niko je ne sklanja. Ovdje je puno mina.  Ljudi kose, idu u drva - i dalje to stoji“.

Srbljani su bili raseljeno naselje u koje su se gotovo svi vratili. Bave se poljoprivredom koliko mogu, odnosno, koliko smiju: „Ljudi na svoju odgovornost kose i rade, ali je jako rizično - tu stoji promovka. To je žalosno kad je vidite, jeza vas hvata“.

Strah uz građane dijele i demineri. Aleksandar Kusmuk već 17 godina radi ovaj posao i kaže da je rizik njegov sastavni dio: „Ovo je posao gdje se dva puta griješi - prvi put kad izaberete i drugi put kad pronađete minu. Posao je kao posao - samo je bitna ozbiljnost i rad“.

Trenutno u ovom kantonu deminiraju pripadnici Oružanih snaga, Civilne zaštite Federalne uprave policije i privatne kompanije.

„Radimo u reonu Grabež - to je jedna u ratu od najgorih linija, a poslije rata najgore za deminiranje. Puno je zagađeno minama i NUS-om, radimo sa dosta pažnje, teren je težak za rad“, dodaje Kusmuk.

Šef Regionalnog ureda BHMAC-a Bihać Aladin Bajraktarević ističe kako su procjene da je potrebno ukloniti još oko 20.000 protivpješadijskih mina, a ugroženo je oko 90.000 stanovnika te da će 2027. godine BiH biti očišćena od mina.

Ovi podaci ugrožavaju privredni, ekonomski i turistički razvoj ovog kraja zbog čega se intenzivno radi na deminiranju u Nacionalnom parku Una .

„Područje Nacionalnog parka je prioritet kada je u pitanju deminiranje. Ova dva preostala područja koja su sumnjva, a koja su vezana za minirani teritorij, van su turističkih ruta i svi su turisti sigurni jer su ta područja nepriustupačna“, objašnjava Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Za korištenje je u Unsko-sanskom kantonu blokirano 3 posto površine, a ugroženo je oko 90.000 građana, kojima je i dalje ograničena sloboda kretanja. Stoga je apel građanima da se ne kreću po miniranim područjima i da ne uklanjaju oznake koje ukazuju na opsanost od mina.

federalna.ba