UN: Nije dovoljno reći da je kriza s vodom, već je svijet u globalnom bankrotu s vodnim resursima

Svijet je ušao u "globalni bankrot" vodnih resursa sa nepovratnim posljedicama, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija (UN), prenosi CNN. Regioni širom svijeta pogođeni su ozbiljnim problemima sa vodom. Kabul je možda na putu da bude prvi moderni grad koji će ostati bez vode. Mexico City tone brzinom od oko 50 centimetara godišnje, dok su države na jugozapadu SAD u stalnoj borbi oko toga kako da podijele sve manju količinu vode iz rijeke Kolorado.

Globalna situacija sa vodom je toliko ozbiljna da termini poput "krize" ili "stresa" ne uspijevaju da prikažu njene razmjere, navodi se u izveštaju koji je u utorak objavio Univerzitet Ujedinjenih nacija, a zasnovan je na studiji u časopisu Vodni resursi (Water Resources). "Ako ovu situaciju stalno nazivate krizom, implicirate da je privremena. To je šok. Možemo ga ublažiti", rekao je autor izvještaja i direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN,  Kaveh Madani.

Sa terminom "bankrot", iako je i dalje vitalno popraviti i ublažiti gdje je to moguće, "morate se prilagoditi novoj realnosti, novim uslovima koji su restriktivniji nego ranije", rekao je Madani za CNN. Koncept bankrota vode funkcioniše ovako: Priroda obezbjeđuje prinos u vidu kiše i snijega, ali svijet troši više nego što dobija, crpeći vodu iz rijeka, jezera, močvara i podzemnih vodonosnika mnogo brže nego što se obnavlja, i zadužuje se. Vrućina i suša izazvane klimatskim promjenama pogoršavaju problem. Posljedice su smanjenje rijeka i jezera, isušivanje močvara, smanjenje vodonosnih slojeva, raspadanje zemljišta i vrtače, dezertifikacija, nestašica snijega i topljenje glečera. Statistika u izvještaju je poražavajuća. Više od 50 odsto velikih jezera na planeti izgubilo je vodu od 1990. godine, 70 odsto glavnih vodonosnih slojeva je u dugoročnom opadanju, površina močvara gotovo veličine Evropske unije je izbrisana u posljednjih 50 godina, a glečeri su se smanjili za 30 odsto od 1970. godine. Čak i na mjestima gdje su vodni sistemi manje opterećeni, zagađenje smanjuje količinu dostupnu za piće.

"Mnogi regioni žive iznad svojih hidroloških mogućnosti" i sada je nemoguće vratiti se na uslove koji su nekada postojali, rekao je Madani. To donosi posljedice po ljude - skoro četiri milijarde ljudi se suočava sa nestašicom vode najmanje tokom jednog mjeseca godišnje. Ipak, umjesto da se problem prepozna i prilagodi potrošnja, voda se uzima zdravo za gotovo i "kreditne linije se stalno povećavaju", rekao je Madani.

U gradovima poput Los Angelesa, Las Vegasa i Teherana podstiče se širenje i razvoj, uprkos ograničenim zalihama vode. "Sve izgleda da je kako treba do trenutka kada nije tako", a onda je prekasno, kaže Madani. Neki regioni su ozbiljnije pogođeni, navodi se u izvještaju. Bliski istok i Sjeverna Afrika se bore jer su izuzetno pogođeni zbog nedostatka vode i ekstremne klimatske ranjivosti.

Podaci su alarmantni, ali prepoznavanje bankrota vode može pomoći zemljama da pređu sa kratkoročnog razmišljanja o vanrednim situacijama na dugoročne strategije za smanjenje nepovratne štete, smatra Madani. Izvještaj poziva na niz akcija, uključujući transformaciju poljoprivrede, najvećeg globalnog potrošača vode, kroz promjenu usjeva i efikasnije navodnjavanje, bolje praćenje vode korištenjem vještačke inteligencije i daljinske detekcije, smanjenje zagađenja i povećanje zaštite močvara i podzemnih područja. "Prihvatanjem realnosti bankrota vode, konačno možemo donijeti teške odluke koje će zaštititi ljude, ekonomije i ekosisteme. Što duže odlažemo, deficit će se produbiti", smatra Madani.

federalna.ba/Beta