"Umjetnost je postala sredstvo preživljavanja“, putujuća izložba Gaza Bijenala stiže u New York

Pružiti vidljivost onima čiji su životi razoreni ratom, Namjera putujuće izložbe radova palestinskih umjetnika.

Oni će nastaviti stvarati, čak i u najekstremnijim i najnehumanijim uslovima. Ova općepoznata istina dio je poruke i snage Gaza Bijenala, koji se trenutno angažira na projektu predstavljanja umjetnosti Palestinaca širom svijeta – uključujući i New York City, gdje neprofitna abolicionistička umjetnička organizacija Recess ugošćuje izložbu radova više od 25 palestinskih  umjetnika.

„Oni su umjetnici, moraju stvarati umjetnost“, rekli su organizatori Bijenala, koji su zatražili da budu predstavljeni kao "Zabranjeni muzej" (Forbidden Museum). „Moramo pomoći umjetnicima da se zauzmu za sebe svojim vještinama. Samo zato što si umjetnik usred genocida ne znači da nemaš šta da radiš.“

Dio koncepta Gaza Bijenala zasniva se na ideji raseljenosti. Zbog tekućeg rata nije moguće održati Bijenale u Gazi, niti je moguće fizički transportovati umjetnička djela kako bi bila predstavljena publici širom svijeta . Zbog toga su organizatori morali pronaći načine kako da postavku prikažu u „raseljenom formatu“.

Kako je ko-direktorica Recessa Lindsay Harris rekla, Gaza Bijenale iznova osmišljava koncept bijenala kako bi bio primjenjiv na Gazu, koja je trenutno pod blokadom i devastirana nemilosrdnim ratovanjem. „U tradicionalnom bijenalu svi dolaze na jednu lokaciju da bi doživjeli svijet, ali ovdje svijet dolazi da doživi jednu lokaciju – Gazu.“

Radovi iz Gaza Bijenala već su prikazani u mjestima kao što su Edinburgh, Valensija, London i Padova, a trenutno su u planu buduće izložbe u Istanbulu, Atini, Sarajevu, Berlinu i Torontu, među ostalima.

„Razgovarali smo sa svakim umjetnikom i objasnili da ne znamo kako će njihovi radovi biti prikazani“, rekli su iz "Zabranjenog muzeja". „Ne znamo tačno kako ćemo ih iznova osmisliti, rekonstruisati – ne napraviti kopiju – već omogućiti da djelo postoji u ovom ‘raseljenom formatu’.“

 Ashraf Sahweil – Ostaci čekanja (Grana) 2025. (Izvor: Gaza Bijenale)

Brojni umjetnici koji učestvuju na Bijenalu pretrpjeli su razorne gubitke . Prema riječima organizatora izložbe, otprilike tri četvrtine umjetnika su izgubili sve svoje prethodne radove i morali su iznova početi stvarati tokom rata. „Radimo sa umjetnicima koji su izgubili kompletan opus svojih djela“, rekli su iz "Zabranjenog muzeja". „Sve je nestalo. Šta znači stvarati umjetnost u takvoj situaciji? Ovi umjetnici su pronašli snagu da ponovo krenu ispočetka – ni iz čega.“

Umjetnici svoju umjetničku praksu opisuju kao način da održe sebe u životu kroz nešto nezamislivo. Njihovi radovi uglavnom se bave svakodnevnim stvarnostima života u brutalnoj ratnoj zoni, gdje se procjenjuje da civili čine čak 83% svih žrtava.

„Tokom rata, umjetnost je za mene postala sredstvo preživljavanja“, rekao je Murad Al-Assar u kontekstu izložbe. „Kroz slikanje sam mogao osloboditi svoju bol i tjeskobu, pretvarajući strah u slike koje pričaju naše priče. Ovo iskustvo me naučilo da slikarstvo nije samo estetski prostor, već svjedočanstvo naših života i sredstvo za prenošenje našeg glasa svijetu.“

Al-Assar u svom radu surađuje s djecom uključujući njihove radove u svoj umjetnički proces kako bi svijet sagledao kroz njihove oči. To mu je, kako kaže, omogućilo rad s „novom energijom“. „Njihova nevinost i jednostavnost omogućuju mi da vidim svijet iz jasnije i iskrenije perspektive“, rekao je. „Njihovi spontani crteži otvaraju mi nova vrata izražavanja i inspirišu me da se ponovo povežem s umjetnošću kao prostorom za igru i sanjarenje, a ne samo kao alatom za dokumentaciju.“

Murad Al-Assar – Buka smrti (2025) (Izvor: Bijenala u Gazi)

Još jedna umjetnica koja učestvuje na Bijenalu, Tasneem Shatat, podijelila je svoje mišljenje da je stvaranje umjetnosti bilo ključno za njeno preživljavanje. „Umjetnost vidim kao oblik psihološke terapije koja te uči kako da se nosiš s užasnom stvarnošću u kojoj živimo – ili barem da od nje pobjegneš“, izjavila je putem prevodioca. „Umjetnost ne umanjuje bol, ali ti omogućava da naučiš kako da je iskoristiš na svoj način – da izađeš iz situacije, da budeš strpljiv, da meditiraš ili da se barem malo izliječiš, čak i ako je situacija samo jedan šok za drugim.“

Shatat svoju umjetničku praksu vidi kao stvaranje „živog arhiva u Gazi“, u kojem prikuplja priče drugih Palestinaca koje je srela putem. „To je umjetničko djelo u obliku knjige koje sadrži arhivu sjećanja raseljenih ljudi i njihove stvarnosti, koju sam arhivirala za historiju.“

Harris je objasnila da su ona i njen tim, kako bi prikazali umjetnička djela na Bijenalu, morali osmisliti načine da umjetnost iznova kreiraju u njenom „raseljenom obliku“. Za umjetničko djelo "Šator na putu" (A Tent on the Road), kolaž u miješanoj tehnici koji je napravila Maysa Yousef, odlučila se za izradu printa kako bi najbolje predstavila različite teksture prisutne u originalnom djelu. „Ona promatra svoje vlastito raseljavanje kroz više mjesta i promišlja šta znači ponovno stvoriti dom unutar šatora“, rekla je Harris. „Kako ponovo i ponovo stvoriti dom? Mislim da to svi radimo, posebno ovdje u New Yorku.“

Maysa Yousef – Šator na putu (2024). (Izvor:  Gaza Bijenale)

Ideja za Bijenale nastala je iz jednostavne geste – Palestinka je prišla organizatorima "Zabranjenog muzeja" sA željom da stvara umjetnost. Isprva su u "Zabranjenom muzeju" bili zatečeni takvom gestom. „Bili smo šokirani što postoji mlada žena koja sada želi biti umjetnica“, rekli su.

"Zabranjeni muzej" je na kraju pomogao toj ženi da započne umjetničku rezidenciju i počne stvarati umjetnost, a kroz taj proces počeli su razvijati ideju o tome kakva se umjetnost stvara u Gazi i kako bi se mogla podijeliti s vanjskim svijetom. „Tražili smo neki veliki događaj kojem bismo se mogli pridružiti, ali nikada nismo pomislili da ćemo mi postati taj veliki događaj“, rekli su. „Ovo je važno u historiji umjetnosti – da postoje ljudi u Gazi koji sada stvaraju umjetnost, da ohrabruju jedni druge i dijele svoj rad, da žele biti viđeni i da bi upravo njihove izložbe na neki način  mogle probiti blokadu i opsadu.“

Za "Zabranjeni muzej" jako je važno predstaviti svijetu umjetnost koja nastaje Gazi. Ona daje glas onima koji su radikalno obespravljeni, omogućujući im da govore u svoje ime i svojim vlastitim glasom. „Pitanje je - kako možemo utijecati na druge, kako možemo pokazati čovječanstvu da u Gazi postoje umjetnici koji sada stvaraju umjetnost“, rekli su. „Radi se o onim umjetnicima koji se osjećaju nevjerovatno kada za njih neko čuje. Možda će sutra nestati, zato ih treba čuti.“

Izložba Gaza Bijenala trenutno je izložen u Recessu u Brooklynu do 20. decembra.

federalna.ba/The Guardian