Umjetnička galerija BiH: Izložba Asima Đelilovića "Periphery Art 2024"

Sutra, 14 aprila 2024. u Umjetničkoj galeriji BiH, s početkom u 20 sati, biće otvorena izložba "Periphery Art 2024"-autora Asima Đelilovića.

Ovaj cijenjeni bosanskohercegovački dizajner i umjetnik, inače redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, o fenomenu “periferne umjetnosti“ govrio je već u svojoj  istoimenoj knjizi te kroz izložbu, realiziranu u UGBiH 2022. godine.

Riječ je inače o autoru koji oporu, gorku, a često i bolnu realnost, umjetničkim sredstvima prevodi u artefakt-autentični umjetnički iskaz koji postaje čin protesta ili upozorenja.

Povodom otvaranja Đelilovićeve nove postavke, ponovo u okrilju njegovog  prepoznatljivog "kriričkog" umjetničkog izraza, sociologinja kulture prof.dr. Sarina Bakić je napisala sljedeće:

"Izraz ‘periferno’ u umjetnosti se odnosi na kontekstualni okvir ili perspektivu koji se fokusira na istraživanje i preispitivanje tradicionalnih, ustaljenih normi, struktura moći i dominantnih narativa. U savremenom sociološkom kontekstu, razmatranje koncepta periferije s aspekta umjetnosti i umjetničkog djelovanja jeste izrazito relevantno i intrigantno stavljajući u fokus dinamičnu interakciju između umjetnika, umjetničkog djela i različitih društvenih konteksta. Đelilovićeva ‘periferija’, u svim njegovim konceptima koji su pred nama i ovaj put, a koji nam pokazuju Đelilovićevu moć vizualne percepcije, istančanu, intuitivnu moć uočavanja onoga što većina ljudi ne može percipirati konstantno reflektira društvo u kojem nastaje baveći se širokim rasponom tema poput socijalne nepravde, ratova, savremene kulture nasilja, ekonomske nejednakosti, ljudskih prava, alijenacije pojedinca od drugih, društva, alijenacije od samog sebe.

U srži umjetnikovog karaktera jeste da sebi postavlja pitanje o smislu egzistencije. Asim Đelilović, svojom specifičnom igrom putem umjetničkog izražavanja to pitanje sebi neprestano ponavlja, i gotovo uvijek na drugačiji način zbog konstantne izražene borbe između onoga što danas Čovjek jeste i onoga što bi trebalo da bude. Upravo ovakav Đelilovićev konceptualni okvir postaje relevantna rekapitulacija postavljenih pitanja i datih nam odgovora na pitanja smisla ljudske egzistencije danas. Bitno je, međutim, da se u pregrštu odgovora na razna pitanja nazire jedna opšta vrijednost, vrijednost humanizma.

Đelilović svojim umjetničkim izrazom nudi alternativne perspektive i narative koji se razlikuju od onih koji preovladavaju u samom ‘centru’ umjetnosti pa i kulture uopšte. Otvoren prema različitim  perspektivama i iskustvima, Đelilović potiče dijalog između različitih kultura, identiteta i društvenih grupa stavljajući Čovjeka na prvo mjesto, njegov položaj u današnjem beskrupuloznom postmodernom svijetu te u isto vrijeme kritikujući i provocirajući postojeće političke, ekonomske i društvene norme i strukture moći na globalnoj razini.

Budući da njegovi umjetnički koncepti jesu platforma za kritiku institucionalizirane umjetnosti, političke i ekonomske nepravde, komercijalizaciju kulture pa i samog života, Đelilovićeva angažirana umjetnost igra važnu ulogu u savremenom bosanskohercegovačkom društvu, potičući već utihnulo kritičko promišljanje i poticanje drugih na mišljenje i akciju u vezi različitih društvenih pitanja.

Autor nam otkriva sadržaje koji se svima nama nalaze pred očima ali ih mi ne primjećujemo jer su naši izbori (a samim tim i naša očekivanja) usmjereni na pronalaženje argumenata za ispravnost svojih sudova, ili, već ranije, utvrđene slike svijeta. U tom smislu njegov umjetnički angažman je postupak kojim on i sebi i nama “skida paučinu s očiju” i čini “brišući prašinu sa slike” da nam ta slika izgleda jasnijom, intenzivnija u svome sadržaju i bogatija svojom faktografijom, izdašna po svemu"-zapisala je povodom izložbe sociologinja kulture prof.dr. Sarina Bakić (njen tekst objavila Umjetnička galeri ja BiH).

O AUTORU

Asim Đelilović je rođen u Vitezu 1964. godine. Diplomirao je 1991., a magistrirao 2004. godine u klasi prof. Zlatka Ugljena na Odsjeku za produkt dizajn Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Na Akademiji likovnih umjetnosti je angažovan na Odsjeku za produkt dizajn: –  kao asistent (1999), – viši asistent (2004), – docent (2009). – vanredni profesor (2014).

U zvanje redovnog profesora na predmetima Crtanje 1 i 2, Dizajnersko crtanje 1-4, i Prezentacioni crtež (izborni predmet) izabran je januara 2020. godine.

Obavljao je dužnost šefa Odsjeka za produkt dizajn 2014/15 školske godine. U periodu od juna 2006. do oktobra 2010. godine vršio je dužnost predsjednika umjetničkog savjeta ULUPUBIH-a (Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine) – strukovnog udruženja koje okuplja dizajnere i primijenjene umjetnike s prostora čitave Bosne i Hercegovine. ULUPUBIH je član međunarodnih strukovnih organizacija iz ove oblasti ICSID-a i ICOGRAD-a.

Bio je član žirija za dodjelu strukovnih nagrada (Collegium artisticum 2019 – za oblast dizajna), član programskog odbora  nekoliko strukovnih manifestacija (Sarajevo Green Design Festival 2009/2010, SarajevOFuture 2019) i recenzent (ICOMOS 2019).

Dobitnik je nekoliko nagrada Collegium artisticum iz oblasti grafičkog dizajna kao i nagrade Grand Prix Collegium artisticum za 2005. godinu.

U svom pedagoškom radu ostvario je i međunarodnu saradnju sa univerzitetima u Beču – Akademie für Kunstangevante, klase Paola Pive i Boreka Sipeka (2001), te univerzitetom u Ljubljani – Fakulteta z arhitekturo, predmet koji vodi Doc. dr. Peter Marolt (2003, 2010), te Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, predmeti Crtanje i Plastično oblikovanje (doc. Ana Martina Bakić, 2017).

Član je Konsultativnog komiteta međunarodne umjetničke platforme Tabularasa Transnational Art sa sjedištem u Istanbulu koja okuplja preko 40 umjetnika iz 27 zemalja ( http://tabularasa-art.com/consultative comitee ).

Njegov umjetnički rad je javan i dostupan na web adresi: (www.asimartworks.com).

Osnivač je Muzeja u egzilu (www.museuminexile.com) – platforme za dokumentiranje i promociju dizajna u Bosni i Hercegovini 2015. godine.

Objavio je nekoliko knjiga među kojima i: Dizajnerski crtež i likovne interpretacije, Mas media Sarajevo, 2013. (prvo izdanje); te drugo dopunjeno izdanje iste knjige septembra 2020. (https://issuu.com/asimdjelilovic/docs/dizajnerskicrtez2020), kao i, Dizajnerski crtež u digitalnom okruženju, Crtanje, slikanje, modeliranje (Drawing, Painting, Sculpting), eBook (https://issuu.com/asimdjelilovic/docs/asim_digitalno_-_2019.), 2019.

Kao kurator organizirao je izložbu radova Miltona Glasera iz fundusa Muzeja u egzilu u Umjetničkoj galeriji BiH, u Sarajevu (5 – 29. februar 2020.), kao i izložbu Čedomira Kostovića (6-29. oktobar 2022.).

Njegov rad uvršten je i u knjigu: Liz McQuiston, Protest! – A History of Social and Political Protest Graphic, Princeton University Press, New Jersey, 2019.

Radovi ovog autora se nalaze u kolekcijama: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine Sarajevo, Zavičajni muzej Travnik, Museo Sperimentale d'Arte Contemporanea (MU.SP.A.C) L'Aquila (Italia), te privatnim kolekcijama u Evropi (Austrija, Slovenija, Srbija, Turska), Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu-zabilježeno je na web stranici ALU UNSA. 

federalna.ba