“Umjetna inteligencija, ljudska prava i sigurnost novinara”

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava održana je konferencija “Umjetna inteligencija, ljudska prava i sigurnost novinara” u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Cilj je, između ostalog, otvaranje javne rasprave o utjecaju savremenih AI tehnologija na medijski prostor, prava novinara i sigurnost novinarskog rada u digitalnoj eri.

Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, istakao je da se građani, kojima su povrijeđena ljudska prava, sve više obraćaju Ministarstvu. Naveo je konkretan primjer u vezi s povredom prava na stambeno zbrinjavanje. Ugovor vrijedan devet miliona eura bio je potpisan za obnovu više od 300 kuća, ali do njegove realizacije nije došlo:

“Nismo uspjeli završiti i obnoviti kuće i ja očekujem da će te, vjerojatno, osobe državu Bosnu i Hercegovinu tužiti. Jesu ta sredstva propala, to je neko bio nemaran. Kad se potpisao ugovor, te firme su propale, a desila se i korona. I to treba ponavljati svake godine, tih 350 porodica je ugroženo. Nemaju tu svoju imovinu da vrate i da obnove.”

Također, ističe važnost slobode izvještavanja u medijima te zaštitu prava novinara, kao i očuvanje slobode i kvaliteta medijskog izvještavanja u vremenu kada digitalne tehnologije mijenjaju način rada novinara i uređivanja vijesti.

“Ja sam za slobodu totalnu, da pišete istinu, da pišete ono što mislite da trebate i da je to sloboda riječi. BiH se ne nalazi na slavnom mjestu o slobodi medija u svijetu. Ja novinarima želim što veću slobodu i da barem oni nemaju ugrožena ljudska prava da rade svoj posao.”

Učesnici skupa naglašavaju da umjetna inteligencija može biti vrijedan alat u novinarstvu, pomažući bržem prikupljanju informacija, obradi podataka i istraživačkom radu. Međutim, ističu i da novinarski standardi, etika i profesionalna provjera činjenica ne smiju biti potkopani. Maja Sever iz Evropske federacije novinara:

“Treba zaštititi radnička prava novinara i novinarki, profesionalna prava i da samo takvi jaki, zaštićeni i slobodni mogu graditi novinarstvo koje će svakako uvijek biti važnije od umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija je nešto s čime se treba eventualno služiti kao sa alatom, ali uz čvrste etičke norme i uvijek uz finalnu ljudsku kontrolu.”

Prema istraživanju, gotovo 90% novinara u BiH poznaje alate umjetne inteligencije, ali samo 2% medijskih kuća ih formalno koristi. Također, svjedoci smo brojnih napada na novinare i novinarke u Bosni i Hercegovini, ali Srbija svakako prednjači u tome u vrijeme masovnih protesta. U Hrvatskoj nisu zadovoljni Zakonom o medijskim slobodama, a kako se dalje navodi, ni u Bosni i Hercegovini nije bolja situacija.

“Nema čvrste političke volje da se napravi zaista pošten i jak pravni okvir, zakonodavni okvir koji bi zaštitio rad novinara.”

U zemlji u kojoj su mnogi građani pogođeni ekonomskim i socijalnim problemima, zaštita ljudskih prava ne može ostati samo tema konferencija. Potrebna je politička volja, jasni zakoni i konkretne mjere koje će štititi podjednako i novinare i građane. Poruka je jasna: Bez slobodnih ljudi, bez sigurnih novinara i bez odgovorne upotrebe tehnologija – nema ni pravedne države, a ni bolje budućnosti.