Umjesto odštete za pretrpjelu torturu, bivši logoraši snose sudske troškove
Zamislite da ste u ratu bili zarobljeni u logoru. Prolazite kroz različite vrste mučenja i maltretiranja. Gledali ste ubijanja, silovanja i svu torturu koju rat nosi. Uspijevate preživjeti i želite se izboriti bar za odštetu, no umjesto reparacije dobijate rješenje o plaćanju sudskih troškova. Zvuči apsurdno, ali moguće je jer takva rješenja danas stižu na vrata bivših zarobljenika u logorima širom Bosne i Hercegovine.
Nedim Mustačević iz Tuzle je tokom rata bio zarobljen u logoru Batković. Ni sam ne zna, priča nam, kako je ostao živ, ali zna da je taj period obilježio njegov cijeli život.
"Očekivao sam kao vojnik da ću imati nekakav poseban tretman, a ustvari imao sam ga. Doživio sam ogromna maltretiranja, premlaćivanja, raznorazna poniženja, izgladnjivanja i svašta nešto, ostao sam u logoru devet i po mjeseci, podrobljen, slomljen."
Mustačević i drugi logoraši su 2007. godine odlučili podnijeti tužbe protiv onih koji su ih zarobili u logorima. Podneseno je između 20 i 30 hiljada tužbi, a većini su zahtjevi odbijeni zbog zastarjelosti slučaja. Nedugo nakon toga na njihova vrata stigla su rješenja kojima se nalaže da plate troškove sudskih postupaka.
"Dobio sam presudu da moram platiti 1600KM, ustvari da će mi se odbijat polovina penzije dok se ne izmire dugovi prema RS-u", dodaje Mustačević.
Osim zastarjelosti, jedan od razloga zašto su njihove tužbe odbijene je i taj što počinitelji zločina nisu procesuirani ni nakon 30 godina od rata. No, taj teret, umjesto odgovornih institucija, nose žrtve.
"Ne možete žrtvu duplo kazniti tako što ćete na nju staviti teret propusta pravosudnih organa da procesuiraju tog počinitelja koji je pucao na njih, mučio njih ili njihove članove porodica", ističe Adrijana Hanušić-Bećirović, viša pravna savjetnica u Trial international.
To je apsurdna situacija, Kaže Hanušić-Bećirović jer se žrtvama prvo uskraćuje pravo na pravdu, drugo, nemaju mogućnost reparacije i pri tome još moraju snositit sudske troškove. U Savezu logoraša smatraju da je ovo očiti primjer toga da su žrtve tadašnjeg rata - žrtve današnjeg sistema.
"Jer se radi o ekstra profitu, stvaranju ekstra profita na nivou budžeta što apsolutno nije namjera. Budžetsko knjigovodstvo temelji se na jednakosti javnih prihoda, a ne pravljenju ekstra prihoda zelenaštvu pogotovo ne preko leđa onih koji su već ispaštali torturu. Nastavak finansijske torture", navodi predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović.
"Tako da smo mi što se kaže jedna žrtva, kolateralna šteta ovog rata. Pušteni smo niz vodu, evo koliko je prošlo od rata, mi još uvijek nemamo svog zakona nit nas priznaju nit smo igdje uvršteni", kaže Mustačević.
Niti iko snosi odgovornost zbog ovakvog postupanja prema bivšim logorašima. I to je ono što ih najviše boli, što iza leđa nemaju čvrste institucije koje će se boriti za njihova prava. Ovako su, baš kao i u ratu, i danas prepušteni sami sebi.
federalna.ba