Ukrajina između Zapada i Rusije

Dok vojni analitičari već prognoziraju moguće scenarije ruske invazije na Ukrajinu, situacija u toj zemlji bliži se tački usijanja. Eho videosastanka Biden – Putin pažljivo se oluškivao i na liniji razgraničenja u ukrajinskoj odmetnutoj teritoriji, Donbasu.

“Gdje je Putin, a gdje Biden? Gdje smo mi? Šta možemo razumjeti s naše tačke gledišta? Živimo na frontu, šta možemo razumjeti? Oni pucaju i pucaju. Gdje pucaju? Kada će to prestati? Ništa ne znamo”, kazala je Tatjana Perivska, stanovnica Katerinivke, sela na liniji fronta u Donbasu.

“Šta mogu učiniti da nam pomognu? Trebaju sjesti za sto i pričati kao ljudi. Bilo da je to Putin ili Zelenski”, poručila je Olga, još jedna stanovnica Katerinivke.

“Siguran sam da će Putin nastaviti s pritiskom na američku administraciju i pokušati indirektno vršiti pritisak na Ukrajinu”, kaže Timur, ukrajinski vojnik na liniji fronta u Donbasu.

To je svakodnevica onih koji u strahu od rata žive posljednjih sedam godina, nažalost, znajući da je istinski mir još uvijek miljama daleko od njihovih domova. Stoga vrijedi podsjetiti na nekoliko događaja koji su prethodili sastanku Bidena i Putina.

Šef američke diplomatije Antony Blinken je tokom sastanka u Štokholmu upozorio svog ruskog kolegu na "ozbiljne posljedice" koje bi Rusija pretrpjela ukoliko napadne Ukrajinu, istovremeno tražeći diplomatski izlazak iz krize. Bijela kuća je prethodno saopćila da je Amerika spremna da odlučno odgovori, uključujući i teške sankcije, u slučaju ruskog napada.

„Mi smo duboko zabrinuti zbog ruskih planova za obnovu agresije protiv Ukrajine. To jednostavno nije ni u čijem interesu. To nije samo naša briga, to je briga koju dijele mnogi u Evropi. Mislim da je Sergej to čuo u protekla 24 sata ovdje u Štokholmu. Imamo snažnu, čvrstu posvećenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Najbolji način da se izbjegne kriza je kroz diplomatiju“, rekao je Blinken.

Lavrov je izjavio da je Moskva spremna za dijalog sa Kijevom. “Mi, kao što je predsjednik Vladimir Putin rekao, ne želimo nikakve sukobe” izjavio je Lavrov nakon polusatnog sastanka na konferenciji OSCE-a u Štokholmu.

„Nas interesuje ujedinjavanje naših nastojanja da bismo riješili ukrajinsku krizu. Naše američke kolege su u više navrata rekle da žele pomoći, bez uništavanja normandijskog formata, da se vrati odvojeni kanal za komunikaciju koji je postojao za vrijeme prethodne vlade. Mi smo spremni za to“, dodao je Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije.

Podsjećamo, pregovorima u takozvanom normandijskom formatu, koji čine Ukrajina, Rusija, Njemačka i Francuska, zaustavljen je rat u Ukrajini  2014. godine, a sporazum o tome je postignut u bjeloruskoj prijestolnici Minsku. Kremlj podržava taj sporazum jer je zadržao status kvo na terenu, ali i ambicije Ukrajine da se pridruži Sjevernoatlantskoj alijansi. Sada Rusija otvoreno traži od Kijeva da ne pristupa NATO savezu, što naravno Sjedinjene Države i ostale članice Alijanse odlučno odbacuju jer o tome može da odluči samo Ukrajina.

„Zahvalan sam na razgovoru u Rigi tokom NATO samita. Mislim da je odlična slučajnost da smo imali NATO i OSCE konferencije jednu za drugom jer su to pogodne prilike za najbolji razgovor o sigurnosnoj situaciji i o načinu na koji saveznici i druge evropske zemlje mogu odvratiti Rusiju od vojnih provokacija prema Ukrajini kao i diplomatski. Mi ćemo nastaviti pokazivati suzdržanost", rekao je Dmitro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine.

Naime, šefovi diplomatija NATO članica su jasno upozorile Rusiju da bi svaki pokušaj daljnje destabilizacije Ukrajine bio skupa greška, usljed sve veće zabrinutosti da se Moskva možda priprema za invaziju na tu zemlju. Tome svjedoči rusko gomilanje vojne opreme i vojnika blizu sjeverne granice Ukrajine, nedaleko od Bjelorusije.

“Ovo je drugi put ove godine da Rusija nagomilava neuobičajeno velik broj vojnih jedinica u toj regiji. Imaju teško naoružanje, artiljeriju, oklopna vozila, dronove i sisteme za elektronsko ratovanje, te desetine hiljada trupa spremnih za borbu. Ovo nagomilavanje vojnih jedinica se vrši bez ikakve provokacije i bez objašnjenja. Podiže tenzije i stvara rizik od donošenja pogrešnih odluka“, navodi Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.

Ukrajina tvrdi da je Moskva zadržala oko 90.000 vojnika blizu zajedničke granice, nakon masovne vojne vježbe na zapadu Rusije, održane ove godine.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je obavještajna služba njegove zemlje otkrila planove za državni udar podržan od Rusije. Moskva je negirala te optužbe i odbacila tvrdnje da planira invaziju na Ukrajinu.

“Razgovarali smo o mogućnosti da ruska vojska uđe u Ukrajinu na početku godine. Izveli smo Zapad-2021 vježbe. I kao što vidite, ništa se nije dogodilo. Nije riječ o tome da li će vojska ući ili ne, da li će doći do sukoba ili ne. Riječ je o uspostavljanju odnosa u stvaranju pravednijeg i stabilnijeg razvoja i uvažavanja interesa u oblasti sigurnosti za sve učesnike međunarodne aktivnosti”, rekao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

Da li će samit Biden – Putin dovesti do dugoročnijeg popuštanja na obje strane, teško je prognozirati jer Rusija ne želi NATO prisustvo u bilo kom obliku u Ukrajini, dok s druge strane, poučen iskustvom aneksije Krima, čini se da je Zapad sve odlučniji braniti Ukrajinu, koliko god cijena bila visoka.

federalna.ba