Ugrožena vodozaštitna zona Sarajevsko polje

Prilog: Amra Ličina

Iako je bilo najavljeno da će danas zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo, među ostalim, moći da glasaju za usvajanje Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk, zbog usklađivanja stavova i dodatnih provjera, povukao je ovu tačku sa dnevnog reda. Naime, ova odluka predviđa zaštitu 16.000 hektara, a gradnja bi bila dozvoljena u trećoj i četvrtoj zoni, što do sada nije bio slučaj.

Sarajevsko polje snabdijeva 90 posto grada Sarajeva vodom, grada koji ima oko pola miliona stanovnika. Prema novoj Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, ukupna površina vodozaštitne zone bila bi smanjena skoro tri puta. Za gradnju će biti otvoreno više od 200 hektara zemljišta vodozaštitne zone, gdje je nova gradnja bila ranije zabranjena, ističe akademik hidrolog Muriz Spahić.

"Ne znamo šta će na tom smanjenju od 32.000 hektara privremenog smanjenja biti infrastrukturno izgrađeno."

Kako kaže Anes Podić iz Udruženja EKO akcija Sarajevo, ključna razlika između sadašnjeg stanja i novog Nacrta jest da se preko 200 hektara zemljišta nekadašnje uže, prve i druge vodozaštitne zone, gdje je nova stambena gradnja bila strogo zabranjena, prebacuje u treću ili četvrtu vodozaštitnu zonu - gdje je gradnja dozvoljena. I to ne samo stambena gradnja - biće dozvoljena i gradnja različitih poslovnih objekata i industrijskih pogona, uključujući i opasne zagađivače.

„Smanjenjem vodozaštitne zone, naša voda će se trajno zagaditi. Znači, više nema načina da Sarajevo, ako ovo prođe, ikad ima čistu vodu iz vodovoda. Odnosno ima. Ali imat će je na način na koji vodu dobivaju zemlje koje pitke vode nemaju, koje prečišćavaju more i slično. Jedino takav postupak će onda biti moguć.“

Važećom odlukom iz 1987. propisana je vodozaštitna zona na 58.000 hektara, a nova je umanjuje za oko 32.000 hektara, jer se 10.000 hektara odnosi na Republiku Srpsku. Nažalost, sada imamo privatni interes na djelu, a zemljište može biti plijen za građevinski lobi,  dodaje Podić:

„Mi se prema našoj vodi odnosimo potpuno nemarno. Važnija nam je zarada nekolicine privatnika koji će da zarade na gradnji u dijelovima vodozaštitne zone.“

Načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur.

“Upravo ovaj dio vodozaštitne zone je najbolje zemljište, tu su najbolje lokacije i najatraktivniji je dio Ilidže.“

Bivši ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić, koji se direktno bavio ovim pitanjem, stava je da je donošenje privremene odluke važno. Mišljenja je da ukoliko ne bude donesena Privremene odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje, pitanje je hoćemo li uskoro imati šta štititi:
„Privremena odluka je apsolutno u interesu zaštite sarajevskog izvorišta i ona propisuje u svojim mogućnostima i nadležnostima mnogo! Moramo izdvojiti dodatna sredstva kako bi zaštitili sarajevsko izvorište vode.“  

Iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine naveli su da je postojeći elaborat, koji se vezuje uz privremenu zaštitu izvorišta pitke vode Sarajevsko polje, zastario i traže njegovu izmjenu. Također su predložili Skupštini Kantona Sarajevo da u roku od godinu dana institucije koje su za to nadležne izrade poseban elaborat i konačnu odluku o zaštiti Sarajevskog polja – izvorišta pitke vode. Ali, što je ključno - protive se smanjenju granica vodozaštitne zone. Da li pod njihovim utjecajem ili zbog nečega drugog, danas je premijer Kantona Sarajeva Nihad Uk sa dnevnog reda skinuo Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje.

„Dakle, zbog usklađivanja stavova i dodatnih provjera, koja moraju uraditi resorna ministarstva, predlažem da povučemo posljednju tačku dnevnog reda, Nacrt privremene odluke o zaštiti izvorišta vode za piće Sarajevsko polje."

Sarajevsko polje je najveće izvorište u Bosni i Hercegovini sa kojeg se vodom snabdijeva gotovo pola miliona stanovnika. To je najveći i najvažniji resurs za vodosnabdijevanje grada, odnosno Kantona Sarajevo.