Udruženja žrtava o puštanju Stojića na slobodu: Duboka uvreda i moralni poraz pravde

Nekadašnji ministar odbrane samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne Bruno Stojić, koji je u Hagu osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pušten je iz austrijskog zatvora na prijevremenu slobodu. Stojić je više puta tražio od Mehanizma puštanje na slobodu, ali su njegovi zahtjevi odbijani. Posljednji je uputio u januaru ove godine.

U ranijem obraćanju sudu, Stojić je izrazio žaljenje zbog patnji žrtava, prihvatio odgovornost i izrazio najiskrenije žaljenje. Udruženja žrtava puštanje Stojića na slobodu nazvala su dubokom uvredom i moralnim porazom pravde.

Lista zločina političkog i vojnog rukovodstva samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne prilično je duga, a šestorica haških presuđenika dobila su ukupno 111 godina zatvora. Bruno Stojić, njen ministar odbrane, osuđen je na 20 godina, te je, računajući godine provedene u pritvoru, stekao uslov za prijevremenu slobodu. Stojić je, napomenimo, prije nekoliko godina u pismu poručio da se izvinjava žrtvama i porodicama ubijenih, kazavši da se presuda po kojoj je osuđen temelji na radnjama i na onome što je učinio.

“Vidjet ćemo hoće li ostati pri tom stavu ili će se ponašati kao i svi ostali koji su puštani na slobodu, koji su do izlaska govorili jedno, a poslije izlaska su negirali sve ono što ih je teretilo u samoj presudi”, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

“Jasno je da će biti određena vrsta monitoringa i nadzora u kontekstu toga da li će doći do određenog negiranja zločina, do napada na institucije međunarodne pravde i mislim da je to jako pozitivno”, ističe izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić.

Sjetimo se izjava presuđenog ratnog zločinca Darija Kordića od prije nekoliko godina, koji je okupljenima poručio kako je sve vrijedilo, te da bi sve ponovio. Ovakve izjave kod porodica žrtava otvara sumnje i dovoljno razloga da se ovakvi događaji prate s posebnom pažnjom. A nedavno otkrivanje spomenika ratnom zločincu Slobodanu Praljku razlog je više.

“To je kažnjivo zakonom. Samo glorificiranje te osobe je krivično djelo. Ništa drugo ne morate dokazivati. To znači da postupajući tužioci za nekoliko sati mogu riješiti taj predmet”, naglašava Džidić.

Jesmo li kao društvo doživjeli katarzu ili ostajemo prostor gdje će najviši politički zvaničnici smatrati da se epitet ratnog zločinca gubi onda kada se kazna odsluži?

“Bojim se da još uvijek nismo spremni na ulazak u neko novo poglavlje svjesnosti, odgovornosti, prihvatanje činjenica”, zaključuje Tahirović.

Podsjetimo, u novembru 2017. godine, Stojić i još petorica bivših dužnosnika samoproglašene Hrvatske republike Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, među kojima su i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

federalna.ba