U vrijeme krize zaposlili nove radnike, država im uvela nove namete

Godina pandemije bila je teška za sve privredne oblasti. Ali postoje i firme koje su u izazovu pronašle svoju šansu i u krizi povećale proizvodnju i uposlile nove radnike. Još kada bi država smanjila namete, njihov uspjeh bi bio znatno veći.

Nakon što su u prvih nekoliko mjeseci prošle godine pretrpjeli gubitke više od 250.000 maraka, u firmi za proizvodnju stolarije, koja upošljava više od 100 radnika i godišnje ostvari 10 miliona maraka prihoda, vlastitim su snagama pronašli nova tržišta. Tako će 3.000 sobnih vrata iz Novog Travnika krasiti neboder u New Yorku.

- Zadnja dva tri mjeseca primili smo još 12 radnika, imali smo investiciju između 400.000 i 500.000 eura, to su ulaganja u strojeve – priča privrednik Željko Topalović.

U firmi za reciklažu električnog i elektronskog otpada iz Viteza u krizi su pronašli svoju šansu. I pored problema u transportu i bez pomoći države, jer ih kao firmu u većinski stranom vlasništvu Vlada nije prepoznala, šesdeset uposlenih uspjelo je udvostručiti proizvodnju.

- U prošloj godini smo investirali oko 900.000 KM u postrojenja i objekte, uposlili smo novih 25 radnika. I dosegli smo gotovo duplu proizvodnju iz prethodnih godina, oko 500 tona otpada na mjesec – ističe privrednik Matija Marjanović.

Dok budžeti svih nivoa bilježe pad prihoda, ne podnose svi isti teret krize, tvrde privrednici. Uz to što su repromaterijali poskupjeli za 30%, problem je i što su poticaji dijeljeni bez realnih kriterija. Jedini način pomoći privredi je smanjenje doprinosa i parafiskalnih nameta, koji su stalni teret poslovanja. No, umjesto da ih ukidaju uvode nove.

- Za naše dvije firme trebamo platiti 10.000 KM za reviziju, to je van svake pameti! Možemo kupiti jedan stroj i zaposliti jednog uposlenog koji će stvoriti novu vrijednost – poručuje Topalović.

- Sve nas bole doprinosi na radnike i to nas jako puno koči, jer su davanja ogromna, a jako loše se vraćaju – dodaje Marjanović.

Član UO Udruženja poslodavaca SBK-a Šaban Rizvić naglašava da teret krize pada na realni sektor. Teret bi najviše trebali osjetiti oni koji žive na budžetima, ali oni ne osjete za krizu, zaključuje Rizvić.

Ukoliko ovako bude nastavljeno, investitori će izgubiti volju da ulažu, proširuju proizvodnju i upošljavaju nove radnike, upozoravaju privrednici. A tad će na gubitku biti svi.

federalna.ba