U Tešnju okrugli stol o zapošljavanju slijepih

Slijepe osobe su na margini društva. Činjenica da u BiH ne mogu kupiti bijeli štap, samo je jedna od ilustracija koliko zdrave osobe, ali i nadležni ne razumiju njihove probleme. U organizaciji Udruženja slijepih i slabovidnih osoba iz Tešnja, koje okuplja i članove iz Usore, Maglaja i Doboj Juga, organiziran je Okrugli stol o temi „Kako do zaposlenja, prilike i prepreke“. Mnogo pitanja bez jasnih odgovora. 

O društvenom i socijalnom položaju ove populacije najbolje govori podatak da bijeli štap, po kojem je simbolično u svijetu proglašen dan slijepih i slabovidnih, u svojoj zemlji ne mogu nabaviti.

„Nije poenta samo dati bijeli štap na listu da se nabavi, a u ovom trenutku nemamo ga gdje nabaviti“, govori Nihad Mujaković, predsjednik Udruženja slijepih i slabovidnih osoba iz Tešnja.

„S obzirom da ni jedna ortopedska kuća nema licencu da ih nabavi tako da ih mi ne možemo bukvalno nigdje nabaviti u našoj zemlji“, objašnjava Amela Šekić, pravni zastupnik u Savezu slijepih građana ZDK-a.

Iako su zakonska rješenja u ovoj oblasti uglavnom usklađena sa onima u EU, provedba na terenu ide teško, a ima i zloupotreba. Posebno u oblasti zapošljavanja.

„Od nedostatka asistivnih tehnololgija, nepristupačnosti okruženja i, naravno, mi smo još uvijek društvo u kojem vladaju određene predrasude kada su u pitanju slijepe i slabovidne osobe i njihove mogućnosti da doprinesu“, dodala je Šekić.

„Mnoge firme apliciraju preko Fonda za zapošljavanje i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom, uzmu određena sredstva, osoba sa invaliditetom sjedi kući, dio plate vrati, dio ostavi, ali to nama nije uopšte rješenje“, dodaje Mujaković.

Prema važećim zakonima svaka firma koje na 16 uposlenih nema jedno slijepo i slabovidno lice dužna je uplatiti određena sredstva na račun Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje koja ovoj populaciji stvara prilike za radni angažman.

„Slijepa osoba ima taj nedostatak što nema vida, ali mu je dragi Bog dao taj taktivni osjet tako da mogu biti fantastični fizioterapeuti“, naglašava Armin Hadžić, direktor Sruštva za zapošljavanje slijepih i slabovidnih lica iz Sarajeva.

Najviše slijepih i slabodvidnih se u prošlosti  zapošljavalo na telefonskim centralama. Nove tehnologije ovo zanimanje istiskuju, ali se stvaraju nove mogućnosti.

„Sad je to zaista olakšano. Imate govorne programe, imate pametne uređaje i telefone sa govornim programima, imate razne softvere koji omogućavaju slijepim i slabovidnim licima svakodnevno funkcioniranje u životu, ali i u poslu“, dodao je Hadžić.

Broj osoba sa oštećenim vidom je u porastu. Danas ih u svijetu živi 285 miliona od čega je 39 miliona sa trajnim i potpunim oštećenjem vida.

federalna.ba