U Livnu predstavljena monografija "Rapovine: Groblje i crkva sv. Petra u Rapovinama"
U sklopu Livanjskog kulturnog ljeta Franjevački muzej i galerija Gorica Livno predstavio je monografiju "Rapovine: Groblje i crkva sv. Petra u Rapovinama". Riječ je o djelu dvoje autora, arheologinje i književnika, koji su, svatko na svoj način, predstavili tu jedinstvenu kulturno-povijesnu cjelinu, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Trebalo je mnogo hrabrosti i neizmjerne znanstvene znatiželje da ispod aktualnog groblja počnu radovi na otkrivanju povijesti. Posao je to kojeg bi se malo koji arheolog prihvatio, no za voditeljicu arheološkog iskopavanja to je bio izazov kojemu nije mogla odoljeti.
„Kad smo krenuli s iskopavanjem, odmah smo uhvatili temelje crkve, a ulomci su nam potvrdili nakon dva dana da se radi o arhitekturi koju smo naslutili. Znači, na temelju onog ulomka od prije 100 godina se ukazalo da je to predromanička crkva koja je građena pred kraj 9. stoljeća“, navodi Marija Marić-Baković, muzejska savjetnica FMGG Livno.
U podzemlju i nadzemlju kompleksnog i relativno malog lokaliteta sažeta je milenijska povijest livanjskog kraja.
„To je crkvica koja je u kontinuitetu stajala do kraja 17. stoljeća, jedina crkvica koja je bila toliko aktivna i zato je to poseban lokalitet. Uz crkvuje se formiralo i groblje tijekom kasnog srednjeg vijeka i to je groblje koje je i danas aktualno“, napominje Marić-Baković.
Premda nijemi, kameni spomenici znalcu itekako pričaju o povijesti i stanovništvu toga kraja.
„Stećci, a pogotovo nadgrobni spomenici 19. stoljeća. Na jednom mjestu jedna takva koncentracija zbilja izuzetnih klesarskih majstorskih ostvarenja rijetko gdje može se naći“, ističe književnik Stipo Manđeralo, suautor monografije.
Latinički natpisi uz imena ukopnika govorili su i o autorima kao što su Radnići – Baje, Bezine – Svrdline, Vrgoči, Čondrići, koji su se u Rapovinama, selu klesara, rađali, živjeli i pokapali. Zapravo, u podzemlju je cijeli jedan grad.
„Jedno drugo Livno - i ovdje gotovo danas da nema obitelji u širem okruženju, ne samo u gradu nego i po selima, da nema svojih rodbinom povezanih pokojnika na Rapovinskom groblju“, ističe Manđeralo.
Arheološki dio knjige nazočnima je predstavio Ante Jurčević, arheolog i ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, a Pero Mioč, šibenski Livnjak, kazališni redatelj i književnik, govorio je o cjelokupnom opuse Stipe Manđerala, plodnog autora koji je svojim radom zadužio Livno.
federalna.ba