U javnosti nagađanja i politički strahovi

Nametanje izmjena Izbornog zakona i danas top tema u medijima, posebno bh. političara. Službene, nametnute odluke OHR-a nema. Prijedlozi izmjena izazivaju žestoke rekacije. Jedni podržavaju, drugi kritikuju.

Političke oštrice stranaka uglavnom su usmjerene na prijedloge koji reguliraju popunu federalnog Doma naroda, te izbor čelnika Federacije BiH. Konsultacije u OHR-u nisu tajna ,ali i dalje ostaje nepoznanica koje su teme razgovora političkih lidera i visokog predstavnika. Nermin Nikšić akter je jednog od sastanka sa Christianom Schmidtom. Tvrdi da razgovora o izmjeni Izbornog zakona nije bilo. Danas upozorava. Ukoliko bude nametnuta odluka OHR-a, to neće biti deblokada Federacije, već urušavanje Ustava.

“Mi na ovo nećemo šutjeti, protiv ovakve odluke borit ćemo se svim raspoloživim demokratskim sredstvima. Borit ćemo se u institucijama BiH, borit ćemo se sa prijateljima u Evropskom parlamentu, a i u institucijama BiH - i na ulice ako bude trebalo sa građanima. Ovo je crvena linija preko koje nećemo prijeći”, poručuje predsjednik SDP-a.

A crvena linija se prešla uvođenjem cenzusa od tri posto za izbor delegata u Dom naroda iz kantona. Ovom odlukom, OHR-a bi za SDP ostao upamćen kao insitucija koja je okončala agresiju, ali i etnički podijelila BiH.

“OHR kaže - svi vi koji niste pristali od 1992. do 1995 da napustite svoja ognjišta po nalogu etnonacionalnih vođa - pogriješili ste. Da ne kažem goru riječ. OHR kaže da ljude u Goraždu, koji su ostali u Podrinju i na Drini, treba kazniti jer ni Bošnjake neće moći izabrati u Dom naroda, a ne pripadnike nekog drugog naroda”, dodaje Nikšić.

SDA-ova državna zastupnica Alma Čolo upozorava: “Ukoliko bi se tražilo 3%, onda iz nekih kantona bi u Dom naroda mogli doći predstavnici SNSD-a u dovoljnom broju da nominiraju svog kandidata za potpredsjednika Fedracije, što znači da sa HDZ-om oni imaju mogućnost da blokiraju Federaciju kao što je blokirana BiH”.

Oštrim kritikama se pridružila i SDA. Schmidta upozoravaju da ne urušava demokratsku BiH jer ni SDA neće ostati dužna za reakciju. Osim pitanja cenzusa, zamjerka je na način izbora čelnika Federacije BiH . Sa 6, kako je definirano Ustavom, povećan je na 8 delagata iz jednog kluba naroda. Ako jedan klub ne uspije nominirati u roku od 30 dana, broj delegata koji mogu to raditi smanjuje se na 5, a ako se i na taj način ne uspije, u tom slučaju nominacija je moguća iz bilo koje grupe od 2 delegata i u roku od 30 dana.

“Ovo što se tiče Ustava Federacije - to su veoma delikatne stvari, ja sugerišem visokom predstavniku da to ostavi poslije izbora”, dodaje Čolo.

Za HNS je sve javna haranga - orkestrirano propagandano djelovanja koje ima jedan cilj, a to je očuvati mogućnost da bude nastavljena realizacija projekta pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu.

“Pritiscima se pokušava obeshrabriti međunarodna administracija angažirana u BiH u namjeri da stabiliziraju odnose i spriječe eskalaciju. Očekujemo da sva rješenja budu pravedna, u skladu s duhom i slovom Dejtonskog mirovnog sporazuma s Ustavom definiranom ulogom konstitutivnih naroda i svih ostalih, koji moraju moći birati legitimne političke predstavnike na svim nivoima i imati ulogu u raspodjeli vlast”, stoji u saopćenju.

Njemački diplomat, čini se, odlično radi svoj posao. Ne reagira. Ništa ne demantira, niti potvrđuje, ali svakodnevno on i njegov pravni tim svjedoče reakcijama političkih subjekata, koji u konačnici mogu biti ili jesu vodilja Christianu Schmidtu ukoliko ozbiljno razmšlja o nametanju zakona. U međuvremenu, jedan od prijedloga je i definiranje nadležnosti Doma naroda i ukidanjem odredbe o 'bilo kojem drugom pitanju' koje se tretira kao vitalni nacionalni interes, a što će izazvati nove reakcije političkih subjekata.

federalna.ba