U Briševu obilježena 29. godišnjica stradanja hrvatskih civila
U selu Briševu, nadomak Prijedora, obilježena je godišnjica stradanja hrvatskih civila. I nakon 29 godina, za ove zločine, koje su počinili pripadnici 5. kozaračke brigade i 6. krajiške brigade iz Sanskog Mosta, direktni počinioci nisu odgovarali. Briševo je simbol zločina koji je zaboravljen, kažu nekadašnji mještani. Posmrtni ostaci ubijenih pronađeni su u 15 grobnica.
U Briševu danas ni ptice ne pjevaju. Na ovaj dan 1992. godine u ovom selu ubijeno je 68 mještana Hrvata. Izbrisane su čitave porodice. Najmlađa zrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Stanovništvo se nakon ovog zločina odselilo, te u Briševu ne živi više niko. Dolaze samo na obilježavanje godišnjice stradanja svojih najbližih.
“U dva dana i noć pregazili su Briševo. Sve što se kretalo - pucali su na to. Ubili su 68 civila - od toga 14 žena i dvoje djece”, priča Ivo Atlija, bivši stanovnik Briševa
I Dragan Dizdarević bivši je stanovnik Briševa: “Materijalno me uopće ne boli jer možeš napraviti pet kuća i svega, ali ljudi nema. To je žalosno”.
Članovi udruženja “Briševo” i “Jer me se tiče” došli su da bi podržali oblježavanje godišnjice stradanja. Sa bolom se prisjećaju dana kada je počinjen zločin u ovom selu.
“Sa 24. na 25. dogodila se velika tragedija ovdje. Brigade Vojske Republike Srpske iz Prijedora i Sanskog Mosta su na taj dan napale selo. Najprije su granatirali pola dana, a onda su ušli u selo u kom je bilo u tom trenutku 250-300 civila i onda je uslijedio masakr”, kazao je Zdravko Marijan, predsjednik Udruženja Briševo.
U Briševu je bio i Nihad Alić, predsjednik Udruženja Koraci mira Odžak: “Ovdje smo došli da podijelimo bol sa preživjelima Briševa i da odamo počast žrtvama. Ja sam neki dan rekao u Kozarcu - da je u Prijedoru isto počinjen genocid”.
Banjalučki biskup Franjo Komarica na misi je poručio da ovakvi zločini ne smiju biti zaboravljeni, te da ne smiju biti ispolitizovani. Pozvao je okupljene na praštanje i pomirenje: “Za sve one koji su se ogriješili o Boga i o bližnjega, koji su učinili druge ljude, svoje bližnje, žrtvama, žrtvama mržnje, jer vrag mrzi i oni koji mrze, oni su u službi vraga, mi im želimo moliti Božije oproštenje”.
Pored Ratka Mladića i Radovana Karadžića, za ove zločine pred Sudom BiH bio je optužen i Mićo Praštalo, jedan od komandanata srpskih formacija koje su izvršile pokolje. No, nakon podizanja optužnice, Praštalo je izvršio samoubistvo.
federalna.ba