U Bijeljini održan okrugli sto: Poboljšanje uslova rada hitne medicinske pomoći

U sistemu zdravstvene zaštite, hitna medicinska pomoć predstavlja prvu liniju odbrane, službu koja reaguje kada su minute presudne. Ipak, upravo oni koji svakodnevno spašavaju živote sve češće upozoravaju da rade u uslovima koji su daleko od adekvatnih. Na ove probleme ukazano je i u Bijeljini, gdje je održan okrugli sto posvećen unapređenju uslova rada hitne medicinske pomoći, u okviru projekta koji finansira Evropska unija, a u Bosni i Hercegovini provodi Institut za populaciju i razvoj. Poruke koje su upućene daleko nadilaze lokalni kontekst i ukazuju na sistemske slabosti.

Broj timova često nije dovoljan da odgovori na potrebe stanovništva, posebno u periodima povećanog broja intervencija. Medicinski radnici ističu da su smjene iscrpljujuće, a pritisak konstantan.

“Reći ću vam podatak vezano za EU – jedna ekipa je na 25.000 stanovnika, a kod nas je jedna ekipa na 60.000 stanovnika, dakle matematika je izuzetno surova”, kazao je načelnik Hitne medicinske pomoći u DZ Bijeljina dr. Slaviša Mitrović.

Zbog složenosti posla, službe hitne medicinske pomoći suočavaju se s kadrovskim problemima. Bijeljinsku službu u proteklih tri mjeseca napustila su tri ljekara. Zdravstveni radnici traže posebne uslove rada: “Kao što su u okruženju: Srbiji, Hrvatskoj, u Federaciji BiH”, dodao je Mitrović.

“Treba zajedno da shvatimo i mi, zdravstveni radnici, i naši rukovodioci - nadležna ministarstva, da problemi Službe hitne medicinske pomoći nisu problemi radnika, nego problemi građana. I samo uz bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu i uslove hitne medicinske pomoći, možemo stvoriti bolju zdravstvenu zaštitu našim sugrađanima”, rekao je specijalista urgentne medicine dr. Slavko Jović.

Rješenja, kako ističu, postoje, ali zahtijevaju sistemski pristup. Prije svega, potrebno je povećati broj zaposlenih i poboljšati njihove radne uslove kako bi se zadržao postojeći kadar. Istovremeno, ulaganje u opremu mora postati prioritet, a administrativni procesi pojednostavljeni. Također, navode, neophodno je raditi na jačanju svijesti građana o pravilnom korištenju hitne medicinske pomoći, ali i na stvaranju sistema podrške za same zdravstvene radnike.

“Mi donosiocima odluka prezentujemo naše podatke skupljene na terenu, anketirali smo preko 500 građana našeg grada o radu HMP, anketirali smo zaposlene u hitnoj medicinskoj pomoći i na osnovu svih tih podataka priložili smo donosiocima odluka i naše preporuke za dalji rad”, pojasnila je koordinatorica projekta u CK Grada Bijeljina Jelena Matić.

Bez tih promjena, upozoravaju sagovornici, postoji realna opasnost da sistem koji bi trebalo da bude najbrži i najefikasniji postane preopterećen i neodrživ. A kada hitna pomoć ne može da odgovori na vrijeme, posljedice su nemjerljive.

federalna.ba