Turković i Stoltenberg razgovarali na samitu NATO-a
Drugi dan zasjedanja ministara vanjskih poslova NATO-a u Bukureštu, u fokusu diskusija bila je situacija u crnomorskoj regiji i na Zapadnom Balkanu. Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg sastao se sa ministricom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Biserom Turković, ali i sa šefovima diplomatija Gruzije i Moldavije.
Iako je u fokusu samita u Bukureštu bila Ukrajina, šefovi diplomatija članica NATO-a bavili su se i drugim sigurnosnim pitanjima, poput odnosa sa Kinom, terorističkih prijetnji, posljednjeg napada u Turskoj, te sigurnosnim izazovima u Gruziji, Moldaviji i Bosni i Hercegovini. Ove zemlje izložene su ruskim pritiscima i stoga je podrška njihovoj stabilnosti jedan od prioriteta Alijanse, rekao je nakon sastanka generalni sekretar Jens Stoltenberg:
„Bosna i Hercegovina je važna za stabilnost cijele regije Zapadnog Balkana, a važna je i za NATO. NATO ima historiju u Bosni i Hercegovini. Pomogli smo u okončanju brutalnog etničkog rata tokom devedesetih i NATO je i dalje prisutan u BiH. Imamo štab u Sarajevu i sarađujemo sa Bosnom i Hercegovinom. Upravo sam se sastao sa ministricom vanjskih poslova.“
Kako je saopštio, tema razgovora sa ministricom Biserom Turković bila je dodatna podrška odbrambenim i sigurnosnim kapacitetima Bosne i Hercegovine:
„Da bi se uspjeli oduprijeti pokušajima ruskog uplitanja i utjecaja u Bosni i Hercegovini, jedna od najvažnijih stvari koju treba uraditi je završiti formiranje vlasti nakon izbora, ali isto tako shvatiti da sve što može osnažiti institucije Bosne i Hercegovine učiniće Bosnu i Hercegovinu otpornijom na bilo kakvu vrstu inozemnog utjecaja i malignih aktivnosti.“
Stoltenberg je istakao daljnju posvećenost NATO-a Zapadnom Balkanu, kroz prisustvo štaba u Sarajevu i konstantan rad na osnaživanju odbrambenih i sigurnosnih institucija u Bosni i Hercegovini. Ministrica vanjskih poslova Bisera Turković izjavila je da u Bosni i Hercegovini, koja je trenutno u procesu formiranja vlasti nakon opštih izbora, postoji velika zabrinutost za budućnost:
„Imamo opunomoćenike, ili smo imali opunomoćenike, u našoj vladi, ruske opunomoćenike. Dakle, podjela u zemlji je duboka i nadamo se da ćemo je uspjeti prevladati. Prisustvo NATO-a je izuzetno važno za Bosnu i Hercegovinu, jer je to garant naše sigurnosti.“
Pored sigurnosnih izazova, ministri vanjskih poslova NATO-a razgovarali su i o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, prvenstveno energetskoj krizi i kreiranju novih lanaca snabdijevanja gasom sa ciljem smanjivanja ovisnosti o Rusiji. Tema je bila i proširenje i istaknuto je da su sve članice potpisale protokole o pristupanju Švedske i Finske Alijansi te da je preostalo još samo da ih ratifikuju Mađarska i Turska. Uslov da Ukrajina postane članica je da opstane, zbog čega će i dalje imati punu vojnu i finansijsku podršku članica.