Trump uveo nove carine za više od 80 zemalja: Uslijedile oštre reakcije saveznika i trgovinskih partnera

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump uveo je novi paket carina za više od 80 zemalja, zamijenivši dosadašnju univerzalnu stopu od 10 posto koja je istekla. Odluka je izazvala val kritika među američkim saveznicima i najvećim trgovinskim partnerima, javlja The Guardian.

Sjedinjene Države uvele su carine od 10 ili 12,5 posto za desetine zemalja, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Meksiko, Kanada, Australija, Indija, Kina i svih 27 članica Evropske unije.

Nove mjere zamjenjuju opću carinu od 10 posto koju je Trump uveo u februaru, neposredno nakon što je Vrhovni sud SAD-a presudio da su mnoge njegove ranije carinske mjere bile nezakonite.

Saveznici osporavaju odluku Washingtona

Najnovije carine, koje je predstavio američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer, uvedene su na osnovu člana 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji omogućava mjere protiv zemalja za koje se smatra da koriste prisilni rad.

Greer je poručio da SAD već decenijama zabranjuju uvoz robe proizvedene prisilnim radom te da očekuju da i njihovi trgovinski partneri usvoje slične standarde.

Australija i Brazil ocijenili su nove carine neopravdanim i najavili da će tražiti njihovo ukidanje, dok je norveški ministar vanjskih poslova poručio da za takve mjere ne postoji pravni osnov.

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da će Brisel zatražiti dodatna pojašnjenja od Washingtona, naglasivši da je EU ispunila obaveze iz prošlogodišnjeg transatlantskog trgovinskog sporazuma te da nove carine predstavljaju veliko iznenađenje.

Kanada je također reagovala, ističući da ne bi trebala biti obuhvaćena ovim mjerama jer se smatra jednim od svjetskih lidera u borbi protiv uvoza robe proizvedene prisilnim radom.

Pravna pitanja ponovo u fokusu

Trump već godinama smatra carine ključnim instrumentom zaštite američke industrije, radnih mjesta i smanjenja trgovinskog deficita, često ih nazivajući „najljepšom riječju u rječniku“.

Međutim, prema američkom Ustavu, ovlaštenje za uvođenje poreza i carina pripada Kongresu.

Vrhovni sud SAD-a je u februaru presudio da predsjednik nema ovlasti samostalno uvoditi široke carinske mjere u mirnodopskim okolnostima, zbog čega je Trumpova administracija sada posegnula za drugim zakonskim osnovom.

Alan Wolff, bivši zamjenik generalnog direktora Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i stručnjak Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju, smatra da predsjednik nema ustavne ovlasti za donošenje ovakvih mjera.

Prema njegovoj ocjeni, ukoliko nove carine budu osporene pred sudom, postoji velika vjerovatnoća da će ih Vrhovni sud ponovo proglasiti neustavnim.

Amerikanci i dalje skeptični prema carinama

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Amerikanaca smatra kako su Trumpove carine dovele do viših cijena.

Prema anketi Harris Polla, sedam od deset ispitanika navelo je da zbog carina plaća skuplje proizvode, dok 72 posto birača vjeruje da su ove mjere više štetile nego koristile potrošačima.

Čak i među republikanskim biračima, 64 posto smatra da su carine povećale cijene, a 60 posto vjeruje da su imale negativan utjecaj na američke građane.

Uprkos kritikama, Trumpova administracija tvrdi da su njene trgovinske mjere ojačale američku ekonomiju.

Tokom saslušanja u Senatu, Jamieson Greer odbacio je tvrdnje da su carine povećale troškove života američkih porodica, navodeći da je bazna inflacija pala na 2,6 posto na godišnjem nivou.

Ipak, ukupna inflacija u SAD-u i dalje je viša nego na kraju mandata bivšeg predsjednika Joea Bidena, dok rast cijena energije i posljedice sukoba na Bliskom istoku dodatno opterećuju američke potrošače.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.