Trump: Sankcije Rusiji su uvedene jer razgovori sa Putinom ne vode nigdje

Sjedinjene Američke Države uvele su nove, dosad najteže sankcije Rusiji, usmjerene na dvije najveće državne naftne kompanije – Rosneft i Lukoil – s ciljem da se poveća pritisak na Moskvu i potaknu pregovori o mirovnom sporazumu u Ukrajini.

Odluku o sankcijama objavio je američki predsjednik Donald Trump nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Bijeloj kući, poručivši da je "došlo vrijeme za odlučne poteze" prema Rusiji. „Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, razgovori su dobri, ali ne vode nigdje. Jednostavno ne idu naprijed“, rekao je Trump, dodavši da je nadao da će sankcije pomoći da se otvori prostor za konkretne pregovore o prekidu rata.

Sankcije zbog "Putinovog odbijanja mira"

Američki ministar finansija Scott Bessent naglasio je da je odluka donesena zbog, kako je rekao, "Putinovog odbijanja da okonča ovaj besmisleni rat".
„Ove kompanije hrane Kremljovu ratnu mašineriju. Vrijeme je da se ubijanje zaustavi i da se odmah proglasi primirje“, poručio je Bessent.

Sankcije su najavljene samo dan nakon što je Trump otkazao planirani sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti, navodeći da "razgovori trenutno nisu produktivni". Taj potez uslijedio je neposredno nakon ruskog zračnog napada na Ukrajinu, u kojem je, prema prvim informacijama, poginulo najmanje sedam civila, među kojima i djeca.

„Izuzetan“ paket i nada u prekid vatre

Trump je u obraćanju novinarima istakao da je „dugo čekao pravi trenutak“ i nazvao novi paket mjera „izuzetnim". "Nadam se da će sankcije brzo biti povučene – ako Rusija pristane da zaustavi rat“, rekao je. Rutte je pohvalio odluku Washingtona, istakavši da je „to upravo vrsta pritiska koja je sada potrebna“. „Morate pojačati pritisak, i to je ono što je predsjednik danas uradio“, izjavio je generalni sekretar NATO-a.

Transatlantska koordinacija i evropska podrška

Nove američke mjere dolaze u trenutku kada i evropske zemlje pojačavaju ekonomske pritiske na Moskvu. Velika Britanija je prošle sedmice uvela slične sankcije Rosneftu i Lukoilu, dok je Evropska komisija jučer usvojila 19. paket sankcija, uključujući zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog gasa (LNG).

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavila je na društvenoj mreži X da je razgovarala s američkim ministrom finansija o „ruskom nedostatku spremnosti na mirovni proces“. „Ovo je jasan signal s obje strane Atlantika – zadržat ćemo kolektivni pritisak na agresora“, napisala je Von der Leyen.

Odgovor Moskve: prijetnja globalnoj energetskoj sigurnosti

Ruska ambasada u Londonu osudila je britanske sankcije, upozorivši da će „pogođene mjere narušiti globalno snabdijevanje gorivom i povećati cijene širom svijeta“. U saopćenju je navedeno i da će restrikcije imati „štetan utjecaj na energetsku sigurnost zemalja u razvoju“ te da „pritisci samo komplikuju dijalog i vode ka daljoj eskalaciji“. Prema podacima britanske vlade, Rosneft i Lukoil zajedno izvoze oko 3,1 milion barela nafte dnevno, što čini gotovo polovinu ukupne ruske proizvodnje i oko šest posto svjetskog tržišta. Ruski glavni kupci ostaju Kina, Indija i Turska – zemlje koje je Trump pozvao da „preispitaju“ svoje kupovine ruske nafte.

Novi pokušaji mirovnih pregovora

Trump i Rutte u Washingtonu su razgovarali i o 12-tačkastom planu evropskih saveznika i Kijeva koji predviđa zamrzavanje trenutnih linija fronta, povratak deportovane djece, razmjenu zarobljenika te formiranje fonda za obnovu Ukrajine. Plan uključuje i jasne sigurnosne garancije te put ka članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji. Trump je ranije ove sedmice izjavio da ne želi „još jedan beskoristan sastanak“ s Putinom, naglašavajući da je ključni problem „rusko odbijanje da obustavi borbe duž sadašnje linije fronta“. On je ponovio svoj stav da bi „zamrzavanje sukoba na postojećim pozicijama“ moglo biti prvi korak ka miru.
„Rekao sam: prekinite borbe na liniji fronta, idite kući i zaustavite ubijanje ljudi“, izjavio je Trump.

Nastavak napetosti

Kremlj je odbacio američke prijedloge, a portparol Dmitrij Peskov poručio da „ruska pozicija ostaje nepromijenjena“, pozivajući se na zahtjev Moskve da se ukrajinske snage povuku iz Donbasa. U međuvremenu, Bijela kuća je otkazala i pripremni sastanak američkog državnog sekretara Marca Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, uz obrazloženje da „nakon produktivnog telefonskog razgovora sastanak više nije potreban“.

federalna.ba/BBC

SAD i njihovi saveznici ranije su ove godine već sankcionisali ruske energetske gigante Gazprom Neft i Surgutneftegas, no novi paket, usmjeren na Rosneft i Lukoil, predstavlja najznačajniji udar na ruski energetski sektor do sada.
Washington se nada da bi ekonomski pritisak mogao prisiliti Moskvu da pristane na prekid vatre – i otvori put dugoočekivanom miru u Ukrajini.