Trump pokrenuo rat protiv Irana uprkos upozorenjima da bi mogao izazvati globalnu energetsku krizu
Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je u februaru vojnu ofanzivu protiv Irana uprkos upozorenjima visokih obavještajnih, vojnih i političkih zvaničnika da bi sukob mogao izazvati globalnu energetsku krizu i dovesti do još tvrđeg vodstva u Teheranu, objavio je Wall Street Journal.
Prema osobama upoznatim sa sastancima održanim uoči rata, tadašnja direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard upozorila je Trumpa da bi ubistvo iranskog vrhovnog vođe moglo dovesti do dolaska radikalnije vlasti i zatvaranja Hormuškog moreuza.
Riječ je o jednom od najvažnijih pomorskih pravaca za globalnu trgovinu energentima, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i plinom.
Vance zagovarao pregovore
Američki potpredsjednik JD Vance zalagao se za oprezniji pristup prema Iranu i insistirao da pregovori imaju prednost nad vojnom opcijom.
Vance je, prema navodima izvještaja, upozoravao da bi diplomatski sporazum bio jeftiniji od rata i omogućio izbjegavanje njegovih potencijalno ozbiljnih posljedica.
Istovremeno su visoki vojni zvaničnici, među kojima ministar odbrane Pete Hegseth i načelnik Združenog štaba general Dan Caine, Trumpu predstavili opcije za izvođenje odlučujućih vojnih udara.
Drugi zvaničnici izrazili su zabrinutost zbog mogućeg nedostatka municije i rizika da bi američke oružane snage mogle biti preopterećene.
Trump vjerovao da vojska može riješiti probleme
Prema pisanju Wall Street Journala, Trump je odbacio dio tih upozorenja, sugerirajući da američka vojska može riješiti probleme ukoliko se pojave tokom sukoba.
U početnoj fazi rata predsjednik je navodno bio zadovoljan razvojem situacije. Posebno je reagovao na vijest o ubistvu tadašnjeg iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija, o čemu je obaviješten tokom prikupljanja sredstava u Mar-a-Lagu.
Međutim, kako je rat odmicao, posljedice su postajale sve vidljivije.
Rast cijena goriva pojačao pritisak na Washington
Rast cijena goriva i zastoj u vojnom sukobu povećali su politički pritisak na Bijelu kuću.
Regionalni lideri iz Saudijske Arabije i Katara navodno su vršili pritisak na Washington da pronađe diplomatsko rješenje, dok su interne ankete pokazale da je gotovo 80 posto Amerikanaca podržavalo sporazum kojim bi rat bio okončan.
Takav razvoj događaja doprinio je Trumpovom nastojanju da postigne privremeno primirje u junu.
Pojedini republikanci također su upozoravali predsjednika na moguće političke posljedice produženog rata i njegov utjecaj na rezultate stranke na međuizborima u novembru.
Nuklearni pregovori bez konačnog dogovora
Rok od 60 dana predviđen za nuklearne pregovore istekao je 17. augusta bez konačnog rješenja.
Nakon toga administracija se ponovo usmjerila na takozvanu Operaciju Ekonomski izopćenik.
Riječ je o kampanji ekonomskog pritiska čiji je cilj oslabiti iransku vladu kombinacijom trajne pomorske blokade i novih sankcija.
Razvoj događaja pokazuje koliko su vojna i diplomatska strategija Washingtona prema Teheranu ostale neizvjesne, dok posljedice sukoba i dalje utiču na energetska tržišta i regionalnu sigurnost.
federalna.ba/AA
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.