Trump odbio zahtjev Saudijske Arabije za direktne američke udare na Hute u Jemenu

Mohammed bin Salman u dva navrata razgovarao s Donaldom Trumpom i tražio američku vojnu intervenciju nakon što su Huti zauzeli stratešku Mokhu i približili se tjesnacu Bab al-Mandab. Washington odbio direktne zračne udare, ali pristao pojačati obavještajnu i operativnu podršku saudijskim snagama

Američki predsjednik Donald Trump odbio je zahtjev saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana da Sjedinjene Američke Države izvedu direktne zračne napade na Hute u Jemenu, nakon što je ta grupa zauzela strateški važan lučki grad Mokha na obali Crvenog mora i nastavila napredovanje prema tjesnacu Bab al-Mandab, objavio je Axios pozivajući se na američke i regionalne izvore upoznate s razgovorima. 

Prema informacijama Axios-a, bin Salman je u četvrtak u kratkom razmaku dva puta razgovarao s Trumpom. Saudijski prijestolonasljednik je tokom prvog razgovora američkog predsjednika upozorio na povlačenje snaga savezničke jemenske vlade pred napredovanjem Huta, dok je u drugom razgovoru direktno zatražio američku vojnu intervenciju i izvođenje zračnih udara na položaje pobunjeničke grupe. 

Za Rijad je situacija posebno osjetljiva jer su Huti zauzimanjem Mokhe dobili bolju poziciju za pritisak na jednu od najvažnijih pomorskih tačaka na svijetu – Bab al-Mandab, uski morski prolaz koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom i preko kojeg prolazi značajan dio međunarodne trgovine i energetskih tokova. 

Trump ne želi otvarati novi front

Prema izvorima koje je citirao Axios, Trump je odbio saudijski zahtjev jer Washington trenutno želi zadržati glavni vojni i strateški fokus na Iranu i Hormuškom moreuzu, odnosno izbjeći otvaranje dodatnog velikog borbenog fronta u trenutku kada su američke snage već angažirane u sukobu s Iranom. 

Američka administracija, međutim, nije ostavila Saudijsku Arabiju bez podrške.

Bijela kuća je, prema Axiosu, pristala omogućiti pružanje obavještajne podrške saudijskim snagama, uključujući informacije koje mogu biti korištene za identifikaciju ciljeva i planiranje vojnih operacija. Takva pomoć predstavlja značajnu podršku Rijadu, ali je istovremeno daleko od direktnog uključivanja američkih borbenih aviona u napade na Hute. 

Američka vojna prisutnost u Saudijskoj Arabiji već uključuje oko 200 pripadnika koji obavljaju savjetodavne i vezne funkcije, a Washington je u četvrtak dodatno angažirao komandanta američke Centralne komande, admirala Brad Cooper, koji je otputovao u Saudijsku Arabiju na razgovore s visokim saudijskim vojnim zvaničnicima. 

Cooper je inače već ranije ove godine imao kontakte sa saudijskim i drugim regionalnim vojnim zvaničnicima u okviru američkih napora na jačanju regionalne sigurnosne saradnje. Američka Centralna komanda navodi da su regionalni partneri i Washington posljednjih mjeseci posebno fokusirani na sigurnost pomorskih ruta, slobodu trgovine i odbranu od raketnih i dron napada. 

Huti zauzeli Mokhu i približavaju se Bab al-Mandabu

Zauzimanje Mokhe predstavlja jedan od najznačajnijih vojnih uspjeha Huta od prekida velikih borbi nakon primirja iz 2022. godine.

Mokha se nalazi na zapadnoj obali Jemena, u neposrednoj blizini Bab al-Mandaba. Nakon povlačenja snaga koje podržavaju međunarodno priznatu jemensku vladu, Huti su preuzeli kontrolu nad gradom i nastavili pomjeranje prema jugu, uključujući područja i otoke od strateškog značaja za kontrolu pomorskog saobraćaja. Reuters navodi da su Huti nakon zauzimanja Mokhe nastavili napredovati prema strateškim otocima u Crvenom moru. 

Mokha je zbog svog položaja mnogo više od još jednog jemenskog grada. Kontrola tog područja Hute dovodi bliže mogućnosti da ugroze pomorski saobraćaj kroz Bab al-Mandab, posebno u trenutku kada je plovidba kroz Hormuški moreuz već ozbiljno poremećena zbog sukoba s Iranom. 

Bab al-Mandab je jedan od ključnih svjetskih pomorskih prolaza. Povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom, a preko njega brodovi mogu nastaviti prema Indijskom okeanu. Njegova važnost dodatno proizlazi iz činjenice da predstavlja južni ulaz prema Sueskom kanalu, odnosno jednu od najvažnijih trgovačkih ruta između Azije i Evrope. 

Prema analizama objavljenim nakon zauzimanja Mokhe, kroz Bab al-Mandab prolazi značajan dio svjetske trgovine, dok kontrola ili ozbiljno ugrožavanje tog prolaza može imati posljedice po transport energenata, cijene nafte, troškove osiguranja brodova i globalne lance snabdijevanja. 

Saudijska Arabija pod sve većim pritiskom

Napredovanje Huta uslijedilo je nakon niza napada na ciljeve u Saudijskoj Arabiji.

Prema informacijama iz međunarodnih izvora, Huti su tokom ove sedmice izveli napade dronovima i balističkim projektilima na područja na jugu Saudijske Arabije, uključujući ciljeve povezane s energetskom infrastrukturom. U tim napadima ranjene su 73 osobe, što je dodatno povećalo pritisak na saudijsko rukovodstvo da odgovori snažnijom vojnom akcijom. 

Saudijski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Abdulaziz Alwasil upozorio je u četvrtak pred Vijećem sigurnosti UN-a da će Rijad poduzeti "sve neophodne mjere" nakon napada Huta. Istovremeno, u UN-u je izražena zabrinutost zbog opasnosti da se nova eskalacija u Jemenu prelije na širi regionalni sukob i dodatno ugrozi slobodu plovidbe Crvenim morem i kroz Bab al-Mandab. 

Washington je također pred Vijećem sigurnosti ponovio podršku međunarodno priznatoj jemenskoj vladi i Saudijskoj Arabiji u suočavanju s prijetnjom koju predstavljaju Huti, uz upozorenje da njihove aktivnosti ugrožavaju slobodu plovidbe i međunarodnu trgovinu. 

Rijad već pokrenuo vlastite udare

Odbijanje Trumpovog zahtjeva ne znači da je Saudijska Arabija odustala od vojne opcije.

Saudijske snage već koriste svoju zračnu nadmoć za napade na položaje Huta u Jemenu. Prema izvještajima Guardiana, saudijska avijacija izvela je desetine napada na položaje Huta, dok su se borbe proširile na više područja zemlje. 

Istovremeno, snage koje podržava Saudijska Arabija pretrpjele su ozbiljne gubitke na zapadnoj obali i bile prisiljene povući se iz Mokhe. Komandant jemenskih vladinih snaga Tareq Saleh potvrdio je da je povlačenje bilo dio pokušaja reorganizacije i okupljanja snaga nakon intenzivnih borbi. 

Prema podacima ACLED-a koje prenosi Guardian, u jednom petodnevnom periodu eskalacije zabilježeno je 276 poginulih, dok su borbe zahvatile više jemenskih provincija. 

Huti žele kontrolu nad obalom Crvenog mora

Vojni potezi Huta ukazuju na širi cilj – uspostavljanje što čvršće kontrole nad jemenskom obalom Crvenog mora i približavanje samom Bab al-Mandabu.

Osim Mokhe, Huti su prema izvještajima zauzeli ili ugrozili i druge strateške položaje, uključujući područja u provinciji Taiz i položaje koji vode prema južnom dijelu Crvenog mora. Reuters navodi da su nakon zauzimanja Mokhe napredovali prema Haniškim otocima, dodatno povećavajući pritisak na pomorski prolaz. 

Takav razvoj događaja posebno je važan za Saudijsku Arabiju jer je zbog poremećaja plovidbe kroz Hormuški moreuz povećala značaj svoje infrastrukture i izvoznih ruta preko Crvenog mora. Ukoliko bi Huti uspjeli ozbiljno ugroziti i Bab al-Mandab, Rijad bi se mogao suočiti s pritiskom na još jedan ključni pravac za izvoz nafte i trgovinu. 

Zbog toga se razvoj situacije u Jemenu više ne posmatra samo kao nastavak lokalnog građanskog rata. Kontrola dva ključna pomorska prolaza – Hormuza i Bab al-Mandaba – sve se više prepliće sa širim sukobom između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i njihovih regionalnih saveznika. 

Povratak velikog rata nakon primirja

Huti, pokret poznat i kao Ansar Allah, od 2014. godine kontrolišu glavni grad Jemena Sanu i veliki dio sjevera i zapada zemlje. Međunarodno priznata jemenska vlada i snage koje je podržavaju zadržale su kontrolu nad velikim dijelovima juga i istoka.

Saudijska Arabija je 2015. godine predvodila koaliciju koja je vojno intervenirala na strani jemenske vlade protiv Huta, koje Rijad i Washington optužuju za bliske veze i podršku iz Irana. Teheran negira da direktno kontroliše Hute, ali je njihova vojna i politička povezanost s Iranom jedno od ključnih pitanja u regionalnom sukobu.

Velike borbe između zaraćenih strana značajno su smanjene nakon primirja koje je počelo u aprilu 2022. godine. Iako formalno primirje nije predstavljalo trajno političko rješenje, nekoliko godina je donijelo relativno smanjenje intenziteta sukoba.

Sada se, međutim, ta situacija dramatično promijenila.

Najnovija eskalacija odvija se u trenutku kada je Bliski istok već opterećen ratom između SAD-a i Irana, poremećajem plovidbe kroz Hormuški moreuz i rastom cijena energije. Zbog toga bi eventualno potpuno zatvaranje ili ozbiljno ugrožavanje Bab al-Mandaba moglo imati posljedice daleko izvan granica Jemena i Saudijske Arabije. 

Washington pokušava izbjeći širenje rata

Trumpova odluka da ne odobri direktne američke zračne udare protiv Huta pokazuje nastojanje Washingtona da istovremeno zaštiti interese Saudijske Arabije i slobodu plovidbe, ali bez otvaranja još jednog velikog fronta.

Umjesto direktnog američkog vojnog angažmana, Washington zasad bira kombinaciju obavještajne pomoći, vojne koordinacije i savjetovanja. Slanje komandanta Centralne komande u Rijad dodatno pokazuje koliko ozbiljno američka administracija shvata situaciju, ali i da još uvijek nastoji zadržati razliku između podrške saudijskoj odbrani i direktnog ulaska u rat protiv Huta. 

Istovremeno, zauzimanje Mokhe povećava rizik da se jemenski sukob pretvori u još jednu komponentu šireg regionalnog rata. Huti su sada u poziciji da vrše pritisak na jedan od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, dok Saudijska Arabija nastoji spriječiti njihovo dalje napredovanje.

Za Trumpovu administraciju to predstavlja ozbiljnu dilemu: omogućiti saveznicima dovoljno podrške da zaustave Hute, a istovremeno izbjeći potez koji bi SAD uvukao u novi direktni ratni front u trenutku kada je američka vojna pažnja već usmjerena prema Iranu i Hormuškom moreuzu.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.