Trump nagovijestio preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Falklandskim otocima

Američki predsjednik Donald Trump nagovijestio je da preispituje podršku SAD-a britanskom suverenitetu nad Falklandskim otocima, što bi moglo dodatno opteretiti „posebne odnose“ između Washingtona i Londona, prenosi The Guardian.

„Uvijek preispitujem svaki stav – to je samo jedan od mnogih“, rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući, odgovarajući na pitanje da li preispituje stav SAD-a o južnoatlantskim otocima, arhipelagu čiji suverenitet već dugo osporava Argentina.

SAD zvanično zauzima neutralan stav

SAD zvanično zauzima neutralan stav o tome kome pripada pravo na suverenitet nad otocima. Velika Britanija je prvi put polagala pravo na Falklandske otoke krajem 17. stoljeća i njima gotovo neprekidno upravlja od 1833. godine.

U praksi, SAD priznaje britansku upravu nad teritorijom koja je bila predmet argentinske invazije i kasnijeg vojnog sukoba s Velikom Britanijom 1982. godine.

Trumpovi komentari predstavljaju dosad najjasniji znak da je administracija spremna koristiti spor oko Falklandskih otoka kao sredstvo pritiska na vladu novog britanskog premijera Andyja Burnhama kako bi povećala izdvajanja za odbranu i doprinose NATO-u.

Do njegovih komentara došlo je nakon što je neimenovani američki zvaničnik prošle sedmice rekao za Telegraph da bi Washington mogao promijeniti svoj stav o otocima ako Velika Britanija ne ispuni obaveze u vezi s izdvajanjima za odbranu.

Pitanje britanskog budžeta za odbranu

To je uslijedilo nakon izvještaja da se britanski kancelar John Healey priprema odustati od ranije obaveze da Velika Britanija do 2030. godine izdvaja tri posto svog BDP-a za odbranu. On bi svoj prvi budžet trebao predstaviti 28. oktobra.

Trump je tokom oba svoja predsjednička mandata kao prioritet postavio pritisak na američke saveznike da povećaju vojne budžete i svoje doprinose NATO-u, optužujući druge zemlje da „žive na račun“ SAD-a.

Na samitu NATO-a u Haagu prošle godine saveznici su se obavezali da će do 2035. godine izdvajati pet posto BDP-a za odbranu i rashode povezane sa sigurnošću.

Spekulacije o promjeni američkog stava

Spekulacije o mogućoj promjeni američkog stava prema otocima traju već mjesecima.

U aprilu je procurio e-mail Pentagona u kojem se sugeriralo da treba preispitati britansko pravo na otoke kao odgovor na nedostatak podrške Velike Britanije Trumpovoj odluci da pokrene rat protiv Irana.

Promjena američkog stava predstavljala bi psihološki udarac britanskom suverenitetu nad Falklandskim otocima.

Nakon što je Argentina 1982. godine izvršila invaziju na otoke, odluka vlade Margaret Thatcher da pošalje pomorsku operativnu grupu, koja je na kraju dovela do njihovog ponovnog zauzimanja, bila je dodatno osnažena snažnom diplomatskom podrškom tadašnjeg američkog predsjednika Ronalda Reagana.

Reagan je stao na stranu Velike Britanije, iako su SAD istovremeno bile saveznik argentinske vojne hunte koja je tada vladala zemljom.

U borbama je poginulo oko 649 argentinskih i 255 britanskih pripadnika prije nego što su se argentinske snage predale u junu 1982. godine.

Sukob je imao ključnu ulogu u učvršćivanju odnosa između Thatcher i Reagana, koji su bili politički saveznici i ideološki bliski.

Trumpovi odnosi s argentinskim predsjednikom Mileijem

Trump je u posljednje vrijeme postao blizak s argentinskim populističkim predsjednikom Javierom Mileijem, koji je prisustvovao njegovoj drugoj inauguraciji u januaru prošle godine.

Trump je prošle godine odobrio finansijsku pomoć Argentini u vrijednosti od 20 milijardi dolara kako bi joj pomogao da se izbori s finansijskom krizom, ali je sredstva uslovio pobjedom Mileijeve stranke na narednim parlamentarnim izborima.

Mileijeva stranka La Libertad Avanza potom je pobijedila na izborima, suprotno predviđanjima istraživanja javnog mnijenja.

Trump je kasnije odobrio uvoz argentinske govedine u nastojanju da smanji cijene hrane u američkim prodavnicama.

Milei otvoreno podržava argentinski zahtjev za suverenitetom nad Falklandskim otocima.

Velika većina stanovnika želi ostati dio Velike Britanije

Na referendumu održanom 2013. godine, od 1.517 stanovnika Falklandskih otoka koji su glasali, njih 1.513 izjasnilo se da žele da teritorij ostane dio Velike Britanije.

Pitanje otoka ponovo je dospjelo u fokus nakon pobjede Argentine nad Engleskom rezultatom 2:1 u polufinalu Svjetskog prvenstva u julu, kada su argentinski igrači tokom proslave razvili transparent s natpisom „Las Malvinas son Argentinas“ – „Falklandi su argentinski“.

Argentinski nogometni savez potom je kažnjen s 235.000 dolara zbog kršenja pravila FIFA-e o demonstracijama koje nisu povezane sa sportom.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.