Trošimo četiri puta više energije od prosjeka EU

Godinu 2026. okončavamo s novim poskupljenjima energenata – gasa i električne energije. To će imati lančane refleksije na privredu i cjelokupan život u zemlji. Ulazimo u zimski period sa skupljim grijanjem zbog povećanja cijene gasa iz oktobra, a potpuno je izvjesno da i električna energija uskoro poskupljuje i to od 29 do 30 posto. Okvalifikovani smo kao država s „energetskim siromaštvom“. Istovremeno, energiju rasipamo, a ne slijedimo pametne primjere masovnijeg korištenja solarne ili vjetroenergije, poručili su u emisiji „Aktuelno“ o energetskoj krizi stručnjaci: Adnan Đugum, docent na Odsjeku za energetiku, procesnu tehniku i okolinsko inžinjerstvo Mašinskog fakulteta u Sarajevu, Damir Miljević, ekonomista, i Almir Bečarević, bivši direktor BH Gasa i kantonalni ministar.

Zašto je BiH ponovo nespremna, bez zaliha gasa, novih gasovoda?

„Današnja cijena je posljedica ovog rata u Iranu i bukvalno smo u roku od zadnjih godinu dana svjedoci poskupljenja energenata počevši od nafte. To svi vide, a u Bosni i Hercegovini to osjete ponajviše stanovnici Sarajeva, malo Visoko, i u Zenici se gas koristio u Željezari, koristi se sada u Toplani za proizvodnju toplotne energije za potrebe zeničkog grijanja. Međutim, individualni korisnici ga ne koriste. Gas je bukvalno u zadnjih godinu dana, recimo od današnjeg datuma prošle godine do danas, poskupio nešto manje od 40 posto u Bosni i Hercegovini. Mi smo vezani za jednog dobavljača. Gas dolazi iz Rusije i cijena se obračunava po tzv. naftnoj formuli. Znači, bukvalno vezali smo se za cijenu energenta. Je li taj aranžman dobar ili ne, sve zavisi od trenutka. Svjedoci smo bili kad je bila korona, kad su cijene isto tako energenata bile podivljale, da je ova naftna formula omogućila i dalje poskupljenje gasa, ali ne toliko drastično. Dodatno, gas je roba na tržištu. Sa ovom formulom mi imamo nekakvu sigurnost iz prostog razloga što je naš energetski sistem, kad je u pitanju gas, da kažem, vrlo osjetljiv na bilo kakve promjene. Imamo samo jedan ulazni pravac, nemamo skladišta. Tokom ljeta, kad je manja potrošnja, ima nižu cijenu. Tad se pune skladišta u Evropi i u okruženju. Mi, nažalost, nismo ni zakupili jedan dio skladišta, tako da smo izloženi svim promjenama“, kaže Adnan Đugum.

„Energetska efikasnost je, ustvari, stalna mjera koja treba da se provodi bez obzira na izvore energije. Ono što mi u Bosni i Hercegovini imamo to su dvije stvari, imamo nešto sredstava što prikupimo od ovih domaćih zagađivača preko fondova za zaštitu i onda dio tog novca ide za povećanje, i imamo ovaj dio što se rade ovi međunarodni projekti koji su opet, da ne bi bilo problema u realizaciji, uglavnom oslonjeni na povećanje energetske efikasnosti u javnim objektima, a nigdje nisu uslovljeni da tu uštedu koju naprave koriste za povećanje energetske efikasnosti kod građana ili kod privrede, što je anomalija. Znači, fino izolujete javne objekte, uštedite nešto energije, ostane vam nešto para od toga u budžetu, a vi to onda potrošite na 15 stvari. Mi ovdje, nažalost, opet se moram vratiti na energetske politike, niti imamo stabilan izvor finansiranja, a potrebe su enormne. I nemojte zaboraviti. Mi trošimo četiri puta više, pojedinci, BDP-a nego što je prosjek Evropske unije. Znači, mi ne da se razbacujemo energijom, to je strašno što mi radimo. Tako da ni tu situacija nije sjajna. Imaju neke opštine koje samoinicijativno iz svojih budžeta pokušavaju da sufinansiraju. Uglavnom je to povećanje energetske efikasnosti kroz izolaciju objekata. Opet da se vratim, mi nismo ozbiljno odlučili da uđemo u energetsku tranziciju. Mislim, ili treba vršiti pritisak odozdo prema gore, kao što sad privreda vrši na Federalnu vladu oko povećanja cijene električne energije. Treba pokušati ko god može na bilo koji način da poveća kod sebe energetsku efikasnost, odnosno smanji potrošnju energije po svojim osnovama do banalnih stvari kao što je stavljanje balkonskog solara koji vam može, a košta nekih 700 maraka, uštediti od 20 do 30 posto vašeg računa za električnu energiju. To su stvari koje ovdje mogu ozbiljno da se rade“, kaže Damir Miljević.

„Mi smo 2005. godine u Bosni i Hercegovini trošili negdje oko 380 miliona kubika gasa. Ove ili naredne godine mi nećemo potrošiti ni 190 miliona. Znači, mi drastično padamo u potrošnji prirodnog gasa u gradu Sarajevo. Juče smo bili treći po zagađenju na listi zagađenih gradova u svijetu. Jednostavno, u Bosni i Hercegovini se ne vode energetske politike, tu nema nikakve politike. To je jednostavno danas do sutra i dolazimo u ovu situaciju. Što se tiče cijene prirodnog gasa, mi i dalje kupujemo gas. Međutim, ako   neko želi jeftinije, neka kupi. Jer vi danas na Zvorniku možete kupiti azerbejdžanski gas. Možete kupiti gas s terminala u Grčkoj, gas iz Rumunije, možete kupiti gas iz Norveške, možete odakle želite, čak i sa LNG-terminala na Krku i dovesti ga do Zvornika, to uopće nije problem, nego jednostavno mi samo pričamo.    Sagledamo, nemate ništa, imate i dalje gasovod star od 1980. godine i on umire, znači, i jednog trenutka on više neće moći biti u funkciji i da li će za to vrijeme neki gasovod drugi biti izgrađen, prema sadašnjoj dinamici neće nikad“, navodi Almir Bečarević.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.