Borba za tri ključne funkcije: Ko će voditi Vijeće ministara, finansije i diplomatiju?

videoprilog Adne Madžarević (Dnevnik 2)

Konstituiranjem državnog Predsjedništva i zvanično je otvorena mogućnost formiranja državne vlasti, odnosno imenovanja mandatara za novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. No, do toga su politički lideri još daleko, kao i do konačne raspodjele pozicija i ministarskih fotelja. Već sada je, međutim, jasno da će se najžešća borba voditi za poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara, ali i dva ministarstva – finansija i trezora te vanjskih poslova.

Nepoželjnih nema, ali među poželjnim ipak ima vrednijih. Kadrovska križaljka u nastajanju, pregovori intenzivirani, ali raspodjela pozicija u izvršnoj vlasti ograničena. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i deset fotelja. Malo za mnogo zainteresiranih. Među njima – tri posebno važne i politički interesantne.

Tri ključne pozicije u igri

„Oko predsjedavajućeg Vijeća ministara nema mnogo dileme jer se ta pozicija određuje po ključu. Međutim, postoje ministarstva za koja će uvijek biti više zainteresiranih strana. To su, prije svega, Ministarstvo finansija i trezora i Ministarstvo vanjskih poslova. Mislim da bi Ministarstvo vanjskih poslova, prema ključu, trebalo pripasti hrvatskoj strani, ali sve može biti predmet dogovora“, smatra Željko Raljić, novinar i analitičar.

Prodekan za nauku i međunarodnu saradnju na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu Amel Delić ocjenjuje da probosanske političke stranke nisu postavile uslove koji bi ograničavali uspostavu vlasti, ali da je važno da pokažu jasan politički stav.

„Probosanske političke stranke nisu postavile neke uslove koji bi ograničavali pitanje uspostave vlasti, ali smatram da je za njih važno da pokažu određeni stav“, ističe Delić.

HDZBiH želi jedan od dva resora

Startna pozicija za pregovore je aktuelni saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Ministarstvo finansija i trezora vodi Srđan Amidžić iz SNSD-a, ali su na ovu poziciju prethodnih godina najčešće birani kadrovi HDZ-a Bosne i Hercegovine. U toj stranci ne kriju da žele ponovo preuzeti ovaj resor, ali kao alternativu navode i Ministarstvo vanjskih poslova.

Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara (HDZBiH) smatra da bi ova stranka, s obzirom na svoj politički kapacitet, trebala dobiti jednu od dvije pozicije.

„Smatram da će HDZBiH, s obzirom na svoj kapacitet, vjerovatno dobiti jednu od te dvije pozicije“, kazala je Bradara.

I prije zvaničnog dogovora o partnerstvu jasno je, dakle, oko kojih će se ministarstava voditi najžešći pregovori i postavljati uslovi. Osim upravljanja finansijama, važna je i pozicija na međunarodnoj sceni. Posebno za političke aktere koji su pod sankcijama i kojima bi odgovarao predstavnik po njihovoj mjeri u Ministarstvu vanjskih poslova.

Raljić podsjeća na politički položaj SNSD-a i njegovog lidera Milorada Dodika, ističući značaj koji za tu stranku ima predstavljanje u inostranstvu.

„Znamo u kakvoj su situaciji SNSD i lider te stranke Milorad Dodik. Predstavljanje u inostranstvu, uključujući i određene diplomatske pozicije, za njih je veoma važno“, pojašnjava Raljić.

Dodik: Nema žurbe ni pritisaka

SNSD-u se, čini se, ne žuri. Zajedno s HDZ-om dio je vlasti na državnom nivou, a promjene se očekuju tek među trećim partnerima. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručuje da njegova stranka neće pristati na dogovore koje smatra štetnim za RS.

„Nema žurbe niti bilo kakvih pritisaka zbog kojih bismo pristali da uradimo nešto sakato“, poručio je Dodik.

Takva pozicija SDA, koja predvodi stranke okupljene oko probosanskog političkog bloka, stavlja u nezavidan položaj. U toj stranci zasad javno ne izlaze s konkretnim zahtjevima, dok se u neformalnim razgovorima može čuti da je prije formiranja državne vlasti nužno konstituirati Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i uspostaviti vlast na nivou entiteta. No, jasno je da ni njima vođenje finansija ne bi bilo odbojno.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović smatra da je vrijeme da bošnjački kadrovi dobiju veći udio u finansijskom sektoru, uključujući i čelnu poziciju u Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

„Krajnje je vrijeme da Bošnjak stane na čelo Uprave za indirektno oporezivanje i da bošnjački kadrovi dobiju pripadajući udio u finansijskom sektoru općenito“, izjavio je Izetbegović.

Slijede teški pregovori

Slijedi period postavljanja ciljeva, uslovljavanja i povlačenja crvenih linija koje bi se, na kraju, ipak mogle pomjeriti. Svaka politička strana ima vlastite prioritete: za jedne su to država i funkcionalnost institucija, za druge izborni zakon i ravnopravnost, dok treći žele preispitivati odluke međunarodnih zvaničnika i birati poželjne partnere. Sve – teško.

Delić ne očekuje da će državna vlast biti formirana prije proljeća. Predviđa dinamične pregovore, obilježene teškim zahtjevima i nesuglasicama, ali vjeruje da će dogovor na kraju biti postignut.

„Ne očekujem da će se vlast na državnom nivou formirati prije proljeća. Slijede dinamični pregovori u kojima će biti mnogo teških zahtjeva, neprimjerenih riječi i slično, ali nakon nekog vremena mislim da će dogovor biti postignut“, procjenjuje Delić.

Intenziviranje pregovora najavljeno je od 23. novembra. Barem onih javnih, jer razgovori iza zatvorenih vrata, koji često donose i konkretnije rezultate, nisu ni prestajali.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Vijeće ministara BiH formiranje vlasti HDZBiH SNSD SDA