Traže se gasne alternative zbog krize oko Ukrajine
(Izvor: Arhiva)

Traže se gasne alternative zbog krize oko Ukrajine

Evropska unija i SAD počele su da traže dodatne izvore za snabdijevanje evropskih zemalja gasom, usljed zabrinutosti da bi Moskva mogla da koristi gas kao oružje i poremeti već smanjene isporuke, dok Zapad prijeti oštrim sankcijama Rusiji u slučaju napada na Ukrajinu, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE). Sve su veći strahovi da će Rusija zbog ukrajinske krize koristiti isporuke gasa kao oružje, ističe Times.

Visoki zvaničnici britanske vlade očekuju da će Rusija svoje prirodne resurse iskoristiti kao oružje ograničavanjem isporuke gasa Evropi ako Zapad sprovede svoju prijetnju da će uvesti sankcije Moskvi u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.

Evropska komesarka za energetiku Kadri Simson rekla je da Evropska unija razgovara s partnerima o mogućnostima većih isporuka gasa u Uniju, u vrijeme kada su, kako navodi Reuters, manje isporuke gasa, za šta je okrivljena Rusija, izazvale skok cijena energenata.

Simson je poslije sastanka s ministrima energetike EU u subotu, 22. januara, rekla da su razgovarali o neizvjesnosti na tržištu izazvanoj krizom u Ukrajini i značajnim padom snabdijevanja iz Rusije posljednjih mjeseci.

Ona je dodala da će u februaru prisustvovati konferencijama u Azerbejdžanu i Vašingtonu na kojima će se razgovarati kako povećati isporuke gasa Evropi.

SAD su počele pregovore s Katarom i drugim velikim izvoznicima gasa kako bi se planirale vanredne mjere u slučaju da ruska invazija na Ukrajinu poremeti snabdijevanje Evrope, piše Financial Times.

Diskusije o dodatnom snabdijevanju Evrope gasom dobile su na urgentnosti pošto su prošlosedmični razgovori Vašingtona i Moskve prošle sedmice donijeli minimalan napredak. To je povećalo zabrinutost da bi sukob mogao da poremeti isporuke gasa u vrijeme kada se Evropa već suočava s rekordnim cijenama, ukazuje list i dodaje da su zvaničnici upozorili da ne postoji "magični štapić" koji bi riješio potencijalni nedostatak budući da je Evropa već zahvaćena energetskom krizom.

Osoba upoznata s preliminarnim razgovorima u Dohi je rekla da postoji potencijal za dugoročne garancije bezbjednog snabdijevanja tečnim prirodnim gasom (LNG), posebno pošto će Katar u narednim godinama značajno povećati proizvodnju, ali da će na kratki rok isporuke Evropi zavisiti od spremnosti drugih kupaca, koji su većinom u Aziji i koji imaju dugoročne fiksne ugovore, da prihvate preusmjeravanje isporuka.

Katar je, prema tom izvoru, već preusmjerio svoje isporuke 2011. kada je Japan pogodio cunami. "Postoji presedan, ali samo u slučaju krize", rekla je ta osoba.

Tenzije između Zapada i Rusije su porasle pošto je Moskva razmjestila oko 100.000 vojnika na ukrajinsku granicu. SAD su zaprijetile oštrim sankcijama ako Rusija napadne Ukrajinu, dok su energetski zvaničnici optužili Kremlj da već koristi isporuke gasa za sticanje uticaja.

Šef Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol rekao je prošle sedmice da je Rusija smanjila isporuke gasa Evropi u vrijeme "povećanih geopolitičkih tenzija".

Zbog zavisnosti Njemačke od ruskog gasa Evropa ima sužene opcije da uvede sankcije Moskvi u slučaju napada na Ukrajinu, dok je i sama ranjiva u slučaju da Rusija zaustavi isporuke gasa Zapadu, ocjenjuje Wallstreet Journal.

Odluka Berlina da postepeno prestane da koristi nuklearnu energiju i nedavni potezi u smanjenju zavisnosti od uglja kako bi se snizile emisije ugljen-dioksida znače da je Njemačka sada više zavisna od ruskog gasa od većine svojih susjeda, i za grijanje i za proizvodnju struje, dok je i pored značajnih investicija u obnovljivu energiju, tranzicija ka zelenoj energiji spora i neujednačena.

Njemačka je najveći kupac ruskog gasa u svijetu, pošto više od polovine svog gasa uvozi iz Rusije naspram oko 40 odsto u prosjeku za Evropsku uniju, ističe američki list i ukazuje da postepeno gašenje nuklearne energije i odustajanje od uglja znače da će se ovaj procenat vjerovatno povećati.

Sjeverni tok 2, koji je završen prošle godine i sada čeka zvanično odobrenje njemačkih regulatora, udvostručiće kapacitet za izvoz ruskog gasa u Njemačku.

Zvaničnici u vladi kancelara Olafa Scholza privatno su rekli da će u slučaju ruske agresije na Ukrajinu zaustaviti Sjeverni tok 2. Scholtz se, međutim, nije javno obavezao na takav potez uprkos uzastopnim pozivima Vašingtona i drugih saveznika. On, kao i njegova prethodnica Angela Merkel, kaže da je Severni tok 2 projekat privatnog sektora koji mora biti odvojen od političkih diskusija.

Stručnjaci ukazuju da u odnosu prema Rusiji postoji razlika izmedju istoka i zapada Evrope, navodi Vašington post.

Što je još upadljivije, kaže direktorka Njemačkog savjeta za spoljne odnose Catherine Clever Ashbrooke, ta podjela ide kroz srce nove njemačke vlade čiji koalicioni partneri ne mogu javno da se dogovore o jedinstvenom gledanju na ukrajinsku krizu, pošto Sholzove socijaldemokrate imaju dugu istoriju toplih odnosa s Rusijom, dok je ministarka spoljnih poslova Annalena Baerbock iz Zelenih zauzela čvršći stav.

Zavisnost Evrope od ruskog gasa je samo jedan od činilaca koji sprečavaju snažniji pristup Evropske unije Rusiji, ističe Washington post koji ocjenjuje da duboke podjele među evropskim državama sprečavaju jedinstveni odgovor Zapada.

Zvaničnici NATO i EU su više puta naglasili da je Evropa čvrsta u svojoj želji da spriječi ruski napad na Ukrajinu, kao i u svojoj spremnosti da kazni Moskvu ako pokrene invaziju, ali, kako ističe američki list, ne postoji jednoglasnost koji je najbolji način da se Rusija odvrati od invazije ili koje mjere preduzeti u slučaju napada na Ukrajinu.

Tri najveće evropske sile, Njemačka, Francuska i Velika Britanija, imaju izrazito različite pristupe, dok se suočavaju s domaćim političkim pitanjima, ukazuje Washington post, dodajući da se druge zemlje svrstavaju na različite strane u skladu sa svojom geografskom blizinom Rusiji, zavisnošću od Rusije u pogledu snabdijevanja energijom i iz istorijskih razloga.

federalna.ba/Beta

Rusija gas Svijet
Rusija Finska Vladimir Putin Sauli Niinisto
0 14.05.2022 20:05
Katalin Novak Mađarska Vladimir Putin Ukrajina Rusija
0 14.05.2022 17:23
Švedska Finska Rusija NATO
0 14.05.2022 15:30
Rusija Ukrajina Volodimir Zelenski
0 14.05.2022 15:20