Tolkienovo posljednje snimljeno televizijsko pojavljivanje otkrilo je nepoznate detalje o Hobitu i Gospodaru prstenova

BBC je 1968. godine emitovao odlomke iz posljednjeg snimljenog intervjua s J. R. R. Tolkienom, 31 godinu nakon objavljivanja Hobita. Ipak, najveći dio razgovora ostao je skriven u arhivi sve do 2019. godine, kada je pronađen cjelokupan snimak. U njemu je slavni britanski pisac govorio o tome kako su njegova životna iskustva oblikovala Međuzemlje, od jezika koje je izmišljao do tragične sudbine Golluma.

Roman Hobit J. R. R. Tolkiena počinje dolaskom čarobnjaka Gandalfa kod Bilba Bagginsa, hobita kojeg nagovara da se upusti u opasnu avanturu. Međutim, da li bi i sam Tolkien prihvatio takav poziv da mu se ukazala prilika za putovanje puno neizvjesnosti? U rijetkom intervjuu koji je BBC snimio 1968. godine, britanski pisac priznao je da bi njegov odgovor vjerovatno bio drugačiji od Bilbovog.

„Da je neki čarobnjak došao meni dok sam bio mali dječak, situacija bi bila potpuno drugačija nego u Hobitu. Pronašao bih neki izgovor da ne idem... Nisam imao nikakvu želju da se dovedem u nezgodan položaj samo zbog avanture“, rekao je Tolkien.

Hobit je prvi put objavljen 21. septembra 1937. godine, a sedmica u kojoj se obilježava godišnjica njegovog izlaska kasnije je postala poznata kao Tolkienova sedmica, posvećena životu i djelu jednog od najutjecajnijih autora moderne fantastike.

U razgovoru s BBC-jem Tolkien je otkrio i da je jedna od avantura koje je doživio u stvarnom životu poslužila kao inspiracija za putovanje njegovih književnih junaka.

Putovanje kroz švicarske planine koje je inspirisalo Hobita

Godine 1911, kada je imao samo 19 godina, Tolkien je učestvovao u planinarskom putovanju kroz Švicarsku. Iskustvo prelaska planinskih prevoja, noćenja na neobičnim mjestima i izbjegavanja opasnosti ostavilo je snažan utisak na njega, a kasnije je pronašlo put i do stranica Hobita.

„Jedna od ključnih stvari u Hobitu zasniva se na jednoj od rijetkih avantura kroz koje sam prošao u životu“, ispričao je pisac. „Prešli smo brojne planinske prevoje... Sa sobom smo nosili samo ruksake na leđima. Spavali smo na najneobičnijim mjestima. Nekoliko puta smo za dlaku izbjegli smrt, slično onoj situaciji s kamenjem koje bacaju divovi i tako dalje.“

Upravo zbog toga, objasnio je Tolkien, Bilbovo putovanje za njega nije bilo samo proizvod mašte. „Mislim da je zato njegovo putovanje zapravo lično iskustvo, naravno, izmijenjeno. Nismo sreli nijednog goblina“, rekao je.

Tolkien je tako otkrio da su pojedini elementi fantastičnog svijeta koji je stvorio imali uporište u stvarnim iskustvima, iako su u njegovim knjigama poprimili sasvim drugačiji oblik.

Kako je učenje finskog jezika utjecalo na jezike Međuzemlja

Tokom intervjua Tolkien je govorio i o jezicima koje je osmislio za svoje fantastične romane. Njegovo interesovanje za jezike počelo je još u mladosti, a nastavilo se tokom studija klasičnih nauka na Univerzitetu u Oxfordu. Upravo tada razvio je neobičnu strast prema učenju finskog jezika, zbog koje je, kako je sam priznao, zanemarivao dio svojih akademskih obaveza.

„Njegova gramatička struktura i zvučna tekstura izuzetno su upečatljive“, rekao je Tolkien o finskom jeziku. „Gotovo me opija.“

Prisjetio se da je samostalno počeo učiti finski u vrijeme kada je trebao raditi na drugim obavezama, zbog čega su njegovi rezultati iz grčke drame postajali sve lošiji. „Jednostavno bih se povukao i učio finski kada sam trebao raditi druge stvari, pa ljudima nije bilo jasno zašto su moji eseji o grčkoj drami postajali sve lošiji“, ispričao je.

Ta fascinacija kasnije se odrazila na jezike Međuzemlja, svijeta u kojem se odvijaju radnje Hobita i Gospodara prstenova. „U početku je to bilo izrazito finski... Moglo bi se reći da se zasniva na finskom, uz određenu količinu grčkog i drugih jezika koje sam naučio kasnije“, objasnio je Tolkien.

Njegova sklonost proučavanju jezika nije se završila s mladalačkim interesovanjima. Nakon povratka iz Prvog svjetskog rata zaposlio se kao pomoćnik na izradi Oksfordskog rječnika engleskog jezika, gdje je radio na istraživanju porijekla riječi.

„Bio sam zaposlen da istražujem etimologiju i u tom periodu naišao sam na mnogo veoma zanimljivih primjera“, rekao je u intervjuu iz 1968. godine.

Među riječima kojima se bavio bili su winter (zima), walrus (morž) i wampum, naziv za predmete izrađene od školjki koji su imali značaj u kulturama starosjedilačkih naroda Sjeverne Amerike. Upravo ga je istraživanje porijekla riječi wampum prvi put upoznalo s algonkinskim jezicima istočnog dijela Sjeverne Amerike.

„Rječnik je zaista čudesno mjesto“, zaključio je Tolkien.

Gollumova tragedija: trenutak kada dobra namjera dovodi do zla

Jedan od najzanimljivijih dijelova pronađenog intervjua odnosi se na Golluma, jednog od najsloženijih i najtragičnijih likova Tolkienovog književnog svijeta. U filmskim adaptacijama Hobita i Gospodara prstenova, koje je režirao Peter Jackson, lik je utjelovio glumac Andy Serkis.

Tolkien je Golluma opisao kao primjer čovjekove iskvarenosti, ali posebno se zadržao na sceni iz Gospodara prstenova u kojoj taj lik nakratko počinje napuštati svoju mračnu stranu i vraćati se Sméagolu, biću kakvo je bio prije nego što ga je Prsten izobličio. U toj sceni Gollum je uz Froda Bagginsa, glavnog junaka romana, koji spava. Gollum počinje pokazivati nježnost prema njemu i, čini se, približava se mogućnosti iskupljenja.

Stuart Lee, profesor engleskog jezika na Univerzitetu u Oxfordu, govorio je o tom trenutku u radijskoj emisiji BBC-ja iz 2019. godine, posvećenoj pronađenim snimcima. „Ono o čemu govori jeste trenutak kada Gollum zapravo počinje da se mijenja i vraća Sméagolu, svom ranijem, manje monstruoznom ja“, objasnio je Lee.

„On dobija tu unutrašnju bitku – dobra strana počinje prevladavati i pokušava pomilovati Froda, koji spava.“ Međutim, tada se umiješa Sam, Frodov najbliži prijatelj i vjerni pratilac, koji Golluma doživljava kao prijetnju.

Tolkien je taj trenutak smatrao jednim od najtragičnijih u cijeloj priči.

„Ljudi su me često pitali šta me najviše potresa“, rekao je pisac. „Mislim da je najtragičnija stvar u cijeloj priči strašna ironija da dobro često čini zlo.“ Posebno je naglasio da je presudni trenutak upravo Samova reakcija dok pokušava zaštititi Froda.

„Najtragičniji trenutak je kada Sam, želeći da ga zaštiti, kaže: 'Skloni ruke s njega.' I time uništava Gollumovo pokajanje. Jer mi se čini da je to veoma istinito i u stvarnom životu.“

Samova namjera nije zla. On vjeruje da štiti prijatelja od opasnog stvorenja. Ipak, upravo njegov postupak prekida trenutak u kojem je Gollum mogao napraviti korak prema iskupljenju i vraća ga na put koji vodi prema njegovoj mračnoj strani.

Prema Leejevom tumačenju, ta scena odražava jedno od važnih pitanja Tolkienove mitologije: čak i oni koji postupaju iz dobrih namjera mogu, ne želeći to, izazvati ozbiljne posljedice. „Ono što se događa u njegovoj mitologiji jeste da dobro ponekad može nenamjerno počiniti pretjerano zlo“, objasnio je profesor.

Tolkien nije vjerovao da se svijet može svesti na borbu dobra i zla

Ovaj dio razgovora otkriva i šire Tolkienovo razumijevanje moralnosti. Iako se njegovi romani često opisuju kao priče o sukobu dobra i zla, sam autor smatrao je da su granice između tih kategorija mnogo složenije. Kada je novinar BBC-ja primijetio da moralni svijet njegovih knjiga nije tako jednostavan kao sukob dobrih i loših likova, Tolkien se složio.

„Opće linije jesu prilično jednostavne“, rekao je, ali je odmah dodao da stvarnost nije tako jednostavna. „Ali, naravno, u stvarnosti to zapravo nije tako, zar ne? Vidite zlo i na dobroj strani. Nije riječ samo o dobricama protiv zlikovaca, kako to danas nazivaju.“

Upravo Gollumova sudbina pokazuje koliko je takvo razumijevanje važno za Tolkienovu priču. Lik koji je počinio brojna zla djela ipak nije potpuno lišen mogućnosti pokajanja, dok postupak lika koji se bori na strani dobra može nenamjerno doprinijeti tragediji.

Tolkienov pogled na moralnost zato ne počiva samo na podjeli likova na heroje i negativce nego i na njihovim izborima, slabostima, iskušenjima i posljedicama koje njihovi postupci ostavljaju na druge.

Snimak koji je decenijama ostao skriven u arhivi BBC-ja

Iako je intervju snimljen 1968. godine, televizijska publika tada je imala priliku vidjeti samo nekoliko njegovih odlomaka. Veći dio razgovora ostao je pohranjen u arhivi BBC-ja i nije bio dostupan javnosti sve dok snimak nije pronađen 2019. godine. Pronađeni materijal potom je predstavljen u radijskoj emisiji posvećenoj Tolkienu, njegovom životu i književnom stvaralaštvu.

Cjeloviti snimak donio je rijedak uvid u razmišljanja autora Hobita i Gospodara prstenova, uključujući njegova lična iskustva, fascinaciju jezicima i promišljanja o likovima koji su obilježili njegov književni svijet.

Među zanimljivim detaljima iz razgovora nalazi se i Tolkienova opaska da ga je dobro vaspitanje naučilo da izbjegava razgovore sa sumnjivim starijim gospodom. „Osim toga“, dodao je, „bio sam veoma dobro odgojen da izbjegavam razgovore sa sumnjivom starom gospodom.“

Ta opaska nije bila dio odlomaka koje je BBC emitovao 1968. godine, baš kao ni veći dio njegovih razmišljanja o moralnim dilemama i književnim likovima. Tek nakon što je snimak pronađen, javnost je dobila priliku čuti širi razgovor s piscem koji je stvorio jedno od najprepoznatljivijih fantastičnih književnih djela 20. stoljeća.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.