TIBiH i Vaša prava predstavili rezultate: Samo 10 posto institucija u RS poštuje rokove za pristup informacijama

TIBiH i Vaša prava predstavili rezultate: Samo 10 posto institucija u RS poštuje rokove za pristup informacijama
(Izvor: Fena/Jasmin Hasečić)

Transparency International u BiH (TIBiH) i udruženje Vaša prava BiH (VP BiH) su na konferenciji „Od prava do informacije: Kako do otvorenih institucija“ predstavili istraživanje o primjeni zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH, kao i inicijativu za izmjene zakona koju je potpisalo 28 organizacija civilnog društva.

Promoviran je i novi online alat za automatsko kreiranje zahtjeva za pristup informacijama namijenjen građanima.

Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić je kazala da su istraživanje radili s partnerskom organizacijom Vaša prava, te da nakon više godina vide pomak, barem u smislu rokova u kojem institucije postupaju po zahtjevima za pristup informacijama.

- Godinama se taj procent kretao oko 50 posto, dakle tek polovina institucija koje odgovaraju na zahtjeve za pristup informacijama u zakonom propisanom roku, ove godine na uzorku na kojem smo radili imamo poboljšanje od oko 10 posto, što je najveće poboljšanje koje smo vidjeli do sada. Međutim, imamo negativne trendove u RS, gdje institucije koje su bile uključene u istraživanje, tek 10 posto njih je odgovorilo na zahtjeve u zakonom propisanom roku - kazala je Korajlić.

Dodala je da se i dalje suočavaju s velikim procentom institucija koje formalno odgovore na zahtjeve, ali ne dostave sve tražene informacije,  posebno kada se radi o velikim projektima od strateškog značaja za koje postoji veliki javni interes da se objave i da se dostave.

Međutim, kaže da i dalje vide odbijanje institucija, posebno kada su u pitanju veliki iznosi novca, kada su u pitanju infrastrukturni projekti i slično.

- Kada pogledamo i pravnu zaštitu bilo koga ko traži pristup informacijama u BiH, nažalost, najčešće je primoran tražiti sudsku zaštitu, odnosno pokretati upravne sporove nakon što institucije odbiju pristup informacijama. Tu se suočavamo sa posebnim problemom, a to je uporno odbijanje javnih organa da postupe po sudskim odlukama - navela je Korajlić.

Napomenula je da posebno zabrinjava to što ne vide spremnost institucija, posebno vlada na državnom, na entitetskom nivou, da unapređuju zakonski okvir koji bi osigurao bolju zaštitu i veći stepen transparentnosti.

- Da bismo unaprijedili i znanje građana o pravima kada govorimo o pristupu informacijama i šta je to sve na šta imaju pravo da znaju i da traže i dobiju, pokrenuli smo i portal Pristupi informacijama, gdje mogu da dobiju pomoć u tome kako da se obrate institucijama. Međutim, veća odgovornost treba biti na samim institucijama koje imaju  jasno propisanu obavezu objavljivanja svega što je u javnom interesu, ali to i dalje ne čine - kazala je Korajlić.

Šefica Odjela za operacije I – Dobro upravljanje iz Delegaciji Evropske unije u BiH Gaëlle Nizery je kazala da je pristup informacijama osnovno pravo i kamen temeljac demokratskog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti.

Dodala je da je Evropska unija dugotrajni partner kada je u pitanju podrška reformama za poboljšanje transparentnosti, odgovornosti i dobrog upravljanja u BiH.

Po njenim riječima, slobodan pristup informacijama predstavlja jedan od ključnih alata za građane da se aktivno uključe i učestvuju u procesima donošenja odluka.

- Dok je Brčko Distrikt napravio određeni napredak usvajanjem novog Zakona o slobodi pristupa informacijama, uz učešće organizacija civilnog društva uključujući Transparency International BiH, nekonzistentnost u primjeni zakona na entitetskom i državnom nivou ostaje nešto čime se trebamo pozabaviti - navela je Nizery.

Ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur je ukazala na dvije ključne stvari koje su značajne za slobodu pristupa informacijama.

- Prva je pitanje nesposobnosti, odnosno ograničene sposobnosti nadležnih organa da rješavaju zahtjeve u slučaju kada informacija sadrži osobne podatke, komercijalne interese ili neki drugi aspekt koji je prema zakonu propisan kao izuzetak od objavljivanja. Po automatizmu, prisustvo takve informacije u traženoj informaciji se koristi kao argument, apsolutni argument, da se automatski odbije zahtjev bez provođenja testa javnog interesa - navela je ona.

Istaknula je da je informacija javno dobro, dobro svih građana, vlasništvo svih građana, i organ koji upravlja tom informacijom je dužan da odluči po zahtjevu, imajući uvijek u vidu da nije vlasnik te informacije, nego da su to građani.

- Kada govorimo o testu javnog interesa, mislim da se i usvajanje Zakona o zaštiti osobnih podataka koristi kao jedan argument bez razloga, neopravdano, iz razloga što taj zakon nije donio nijednu novinu koja prethodno nije kao takva bila definirana, nego se zakon proširio samo na pitanje zaštite osobnih podataka kod kompjuterske obrade tih podataka i kroz razmjene velikih sistema koji automatski obrađuju podatke. Tako da i dalje postoji obaveza organa provođenje testa javnog interesa - kazala je Džumhur.

Istaknula je da ne može biti prisutan privatni interes u slučaju kada imamo kršenje zakona, kada imamo trošenje para. Uvijek je takav interes, po automatizmu, znak da se informacija treba učiniti dostupnom javnosti.

Kaže da je drugi značajan segment pitanje pravnog lijeka. Navela je da sada imamo dijametralno različita rješenja u entitetima i na nivou države, gdje je uspostavljen drugostepeni organ koji nije neovisan u skladu s onim što traže evropski standardi.

- Imamo u Federaciji još uvijek žalbenu proceduru sa nejasno definisanim drugostepenim organom i u Republici Srpskoj nema, nego je obavijest. Konsultacije s kolegama iz regiona pokazale su da ona rješenja koja su oni uveli kroz uvođenje dvostepenosti, kroz prekršajni postupak za kažnjavanje, ne daju dobra rješenja i čak u nekim segmentima kažu da je možda najbolje zadržati ono koje mi imamo kao prvo rješenje uspostavljeno zakonima 2000. godine. Jer previše birokracije kroz drugostepenost, prekršajni postupak, ne dovodi do toga da se informacija učini dostupnom javnosti - pojasnila je Džumhur.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Transparency International BiH Vaša prava BiH sloboda pristupa informacijama