Blagi porast broja zaposlenih u Zeničko-dobojskom kantonu
Privredna klima u odnosu na 2020. godinu je povoljnija kada je u pitanju ZDK. Tendencija blagog porasta broja zaposlenih u ovom kantonu u toku prošle godine govori o blagom razvoju privrede. Godina ispred nas još uvijek je neizvjesna.
Na kraju 2021. godine za razliku od godine prije, na evidenciji nezaposlenih Službe za zapošljavanje ZDK bilo je 4.000 manje, dok se broj zaposlenih povećao za nešto više od 1.000 ljudi. Ipak, ulice su i dalje pune onih koji još uvijek čekaju na posao.
Na evidenciji ove Službe osoba starijih od 50 godina je 15.000 dok je onih do 40 godina 20.000. Tražena su uvijek ista zanimanja u svih devet biroa: zavarivači, šivači i doktori medicine. A na evidenciji, tradicionalno, najveći broj ekonomskih tehničara.
"Što se tiče visoke stručne spreme, pravnici i ekonomisti, pa mašinski inžinjeri, profesori engleskog jezika i pedagozi. Tu su, što se tiče prosvjete, i učitelji predškolske djece i nastavnici razredne nastave", navodi Anto Pešić, direktor Službe za zapošljavanje ZDK-a.
Blagom porastu zaposlenih u odnosu na 2020. prošle godine doprinjela je povoljnija privredna klima, ali i poticaji sa raznih nivoa vlasti i Federalnog zavoda za zapošljavanje, iako su sredstva bila nešto niža u odnosu na raniji period.
"Imali smo na raspolaganju oko šest miliona KM. Tih šest miliona smo i ugovorili, međutim, imali smo na čekanju poslodavaca koji su htjeli zaposliti još osoba gdje bi nam trebalo još devet miliona", dodaje Pešić.
Biro Zenica je najveći, stoga najveća poticajna sredstva odlaze upravo u ovaj grad u kojem gravitira i najveći broj nezaposlenih, njih gotovo 18.000. Grad Visoko u 2021. godini bilježi porast stope zaposlenih od više od dva posto. Od 686.000 ugovorenih sredstava Federalnog zavoda gotovo jednak iznos ugovoren za zapošljavanje i samozapošljavanje.
"Jako mnogo građana se posljednjih godina opredjeljuje da ono čime se bave godinama u okviru svojih domaćinstava uvedu u sistem i legalizuju i samim tim obezbijede sebi radno mjesto i mjesto na tržištu, što je njima jako bitno", istakal je Lamija Čehajić, šef Biroa rada Visoko.
Uz dodatne poticajne mjere i sredstva koja će ih osigurati neupitno je bitno sistemsko okretanje ka prekvalifikaciji radne snage te konačna reorganizacija školstva kako bi se stvarao traženi a ne kadar koji godinama ne može doći do zaposlenja.
federalna.ba