Tehnološki giganti u informacionom ratu Zapada i Rusije

Dok ruske rakete padaju na ukrajinske gradove, platforme velikih tehnoloških kompanija pretvorene su bojna polja u paralelnom informacionom ratu Zapada i Rusije usred geopolitičke bitke za uticaj, prenosi Radio slobodna Evropa pisanje svjetskih medija. Prelivanjem ruskog rata s Ukrajinom na društvene mreže, velike tehnološke platforme počele su da ograničavaju ruske državne medije da koriste njihove platforme za širenje propagande i dezinformacija, ukazuje Asociated Press.

Kompanija Meta, koja je vlasnik Facebook i Instagrama, objavila je u ponedeljak da će ograničiti pristup ruskim medijima RT i Sputnik u Evropskoj uniji, poslije izjave predsjednice Evropske unije Ursule von der Leyen da zvaničnici rade na zabrani njihovih siteova.

Google je u utorak uveo slične mjere za ta dva medija, najavom da će odmah početi da blokira njihove YouTube kanale u EU.

Druge tehnološke kompanije iz SAD su dosad uvele skromnije promjene poput ograničavanje dometa medija pod kontrolom Kremlja, označavanje njihovih sadržaja kako bi korisnici znali da potiče od ruske vlade i uskraćivanje mogućnosti ruskih medija da prikupljaju prihode od reklama.

Američke vlasti nisu preduzele slične mjere ili uvele sankcije ruskim državnim medijima, ostavljajući tehnološke kompanije da se same snađu s tim kako da smanje domet Kremlja. Nalozi RT-a i drugih ruskih državnih medija i dalje su aktivni na Facebook u SAD.

Twitter je u ponedjeljak objavio da će, nakon što je posljednjih dana zabilježio više od 45.000 tvitova dnevno od korisnika povezanih s ruskim državnim medijima, dodavati oznake sadržaju sa siteova Kremlja. Kompanija je također navela da neće preporučivati ili usmjeravati korisnike na siteove povezane s Rusijom u svojoj pretrazi.

Tokom vikenda, ta kompanija je objavila da zabranjuje reklame ruskih državnih medija i uklonila mrežu od 40 lažnih naloga, stranica i grupa koje su objavljivale proruske stavove. Mreža je koristila izmišljene osobe koje su se predstavljale kao novinari i eksperti, mada nije imala mnogo publike.

Ruska invazija na Ukrajinu postala je odlučujući geopolitički trenutak za neke od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, pošto su se njihove platforme pretvorile u glavna bojna polja za paralelni informacioni rat, piše The New York Times.

Posljednjih nekoliko dana Google, Meta, Twitter, Telegram i drugi bili su, kako navodi list, prinuđeni da se suoče s tim kako da koriste svoju moć, uhvaćeni između sve snažnijih zahtjeva Ukrajine, Rusije, Evropske unije i SAD.

Za mnoge kompanije – uključujući Facebook, Google i Twitter – rat u Ukrajini je prilika da rehabilituju svoju reputaciju pošto su se posljednjih godina suočili s pitanjima o privatnosti, dominaciji na tržištu i načinu na koji šire toksični i polarizujući sadržaj. Sada, ističe New York Times, imaju priliku da pokažu da svoju tehnologiju mogu da iskoriste za dobro na način koji nije viđen od Arapskog proljeća 2011, kada su društveni mediji povezivali aktiviste i bili pozdravljeni kao instrument za demokratiju.

Tehnološke kompanije se, međutim, suočavaju s teškim odlukama. Pogrešni koraci mogli bi da budu skupi, dodajući dodatni razlog naporima u EU i SAD da se reguliše njihovo poslovanje ili, s druge strane, da navedu Rusiju da ih potpuno zabrani.

Utoliko su te kompanija pred dvostrukom opasnošću, ocjenjuje list. Ako preduzmu neke korake, a ne druge, mogle bi biti optužene da rade premalo i polovično, dok bi ograničavanje previše usluga i informacija moglo da odsječe obične Ruse od digitalnih komunikacija koje mogu biti protivteža državnoj propagandi.

Poslije Putinove odluke da napadne Ukrajinu, velike tehnološke kompanije uhvaćene su u informacioni rat Zapada i Rusije, ističe Financial Times, ukazujući da su tvrdnje i kontratvrdnje oko rata u Ukrajini dovele kompanije iz Silicijumske doline usred geopolitičke bitke za uticaj, s obzirom na njihovu poziciju kontrolora protoka informacija koje dospijevaju do milijardi ljudi.

S blokadom pristupa RT-a i Sputnjika u EU, na platformama Mete i YouTubea, čemu se pridružio i kineski TikTok, pokušaji društvenih mreža da uklone dezinformacije i rade provjeru činjenica naišli su na optužbe za cenzuru iz Rusije, koja je počela da ograničava pristup Facebooku u zemlji i zaprijetila da će isto učiniti za YouTube.

Ograničavanje ruskih državnih medija prošireno je izvan sektora društvenih mreža. Google je u nedjelju odlučio da blokira preuzimanje aplikacije RT na teritoriji Ukrajine. Microsoft je dan kasnije otišao dalje, blokirajući preuzimanje aplikacije RT u svojoj prodavnici aplikacija širom svijeta, kao i sadržaje RT-a i Sputnjika na svom siteu MSN, pozivajući se na odluku Evropske unije.

Društvene mreže iz Silicijumske doline, koje su se predstavljale kao politički neutralne, ali posvećene demokratskoj slobodi govora, dugo su se mučile da spriječe manipulaciju svojim platformama u svrhu informacionog rata, što uključuje tajne aktivnosti farmi trolova i botova u organizaciji ruske vlade, koja je, kako navodi Financial Times, jedna od najaktivnijih aktera u tom polju.

Uklanjanje državnih medija označilo bi novi momenat za društvene mreže, koje su se dosad fokusirale na uklanjanje tajnih operacija, a ne na propagandni aparat neke države, ukazuje britanski list uz ocjenu da to nosi rizik da će Rusija protjerati evropske medije pošto je već zatvorila moskovski biro Deutsche Wellea kao odgovor na odbijanje Njemačke da dozvoli emitovanje programa RT-a.

Stručnjaci za dezinformacije upozoravaju da ako platforme suviše snažno krenu protiv ruskih državnih medija, to može odgovarati narativima koji su osmišljeni da dodatno siju razdor, kao i da Moskvi daju izgovor da Zapad nije ništa otvoreniji za drugačije mišljenje, što bi joj dalo zeleno svjetlo da krene na BBC i druge medije, uključujući domaće opozicione medije.

federalna.ba/Beta