Tanić: Nacionalne manjine u BiH i dalje su građani drugog reda
O temi nacionalne manjine i štiti li BiH položaj, ravnopravnost i prava manjina prisutnih u Bosni i Hercegovini u emisiji Rezime govorili su Dalibor Tanić, novinar i aktivista i Alma Suljić, pomoćnica ombudsmena za ljudska prava BiH.
Suljić je podsjetila da je BiH kao članica UN i Vijeća Evrope potpisala i ratificirala brojne međunarodne dokumente iz zaštite ljudskih prava.
"To je stvorilo obavezu da BiH uskladi svoje zakonodavstvo. Ustav BiH garantira najveći nivo međunarodno priznatih prava. Usvojen je i zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina na nivou države, ali i entiteta i kantona. Sve je to stvorilo jednu dobru podlogu da pričamo o dobrom ostvarivanju ljudskih prava", pojasnila je Suljić.
U proteklih 20 godina postoje određeni pomaci, navela je Suljić, ali jako je puno toga što još treba uraditi.
Tanić smatra da su nacionalne manjine u BiH građani drugog reda.
"Postoje indikatori o nekim pomacima, ali nismo došli na zadovoljavajući nivo odnosa prema nacionalnim manjinama. Na jednom mjestu imamo ustav koji garantuje naša prava, ali taj isti ustav oduzima prava. Konkretan primjer je presuda Sejdić-Finci. Nijedna nacionalna manjina ne može se kandidovati u domove naroda ili za predsjedništvo. Postoje pomaci, ali samo u smislu vidljivosti. Problemi su, sa akcentom na Rome, vidljivi", kazao je on.
Odgovornost je na svima nama, na cjelokupnom društvu, da radimo na rješavanju onoga što je prepoznato na terenu. To nisu problemi Roma, nego problemi države, koji se trebaju rješavati, rekao je Tanić.
Na pitanje koliko je prijava koji ukazuju na diskriminaciju manjina, posebno Roma, Suljić kaže da je žalbi malo.
"U prošloj godini institucija ombudsmena imala je ukupno 2.850 zaprimljenih žalbi, od toga je samo 12 bilo koje su se evidentirale u odjelu za praćenje prava manjina. Pripadnici nacionalnih manjina obraćaju se ukazujući na neke društvene slabosti koje postoje. Zbog sporosti pravosuđa, ili slabosti u radu centara za socijalni rad, nezadovoljstvo radom policije itd.", pojasnila je Suljić.
Puno je više onih žalbi, navodi Suljić, gdje nije potencirano pitanje pripadnosti nacionalnoj manjini.
Činjenica na terenu je da su Romi odavno prihvatili poziciju u kojoj se nalaze, naveo je Tanić.
"Bojim se da su se Romi u BiH pomirili sa tom pozicijom i ulogom u društvu koju imaju. Treba se raditi i na promjeni svijesti Roma i na promjeni svijesti društva. Jako je važno da su prijave i njihova priroda najbolji indikator koliko je društvo slabo. Treba poprilično puno raditi, ovo je kompleksno pitanje. I institucije i mi kao društvo, i nacionalne manjine, moramo paralelno raditi. Nisu samo Romi prihvatili svoju poziciju, čitavo društvo je prihvatilo da je normalno da Romi žive tim načinom života, da hodaju goli i bosi i da ne idu u školu. Moramo shvatiti da makar jednom u životu obujemo cipele Roma i da vidimo kako oni žive. Tu je teret društva. Romi nemaju nikakvu polugu moći da rade na promjenama", pojasnio je on.
Suljić ističe kako je jedna od važnijih stvari pitanje prava na jezik, pravo na informiranost, prisutnost jezika u javnim medijima.
"Ne možemo ostaviti slovo na papiru, da postoji akcioni plan. Dajte da u medijima čujemo romski jezik, u školama neka naprave programe za obrazovanje na romskom jeziku", poručila je.
federalna.ba