Od karcinoma godišnje oboli 17, a umre 10 miliona ljudi u svijetu
Povodom 4. februara, Svjetskog dana borbe protiv karcinoma, stručnjaci i institucije ističu važnost podizanja svijesti, edukacije i pravovremenog djelovanja u borbi protiv ove bolesti, koja se smatra epidemijom modernog vremena i predstavlja veliki javnozdravstveni teret u cijelom svijetu.
Svake godine 17 miliona ljudi širom svijeta oboli od karcinoma, a 10 miliona umre. U budućnosti se, uglavnom zbog starenja stanovništva, očekuje da će se broj novooboljelih samo povećati.
U Sloveniji godišnje od karcinoma oboli oko 15.000 ljudi, karcinom je vodeći uzrok smrti kod muškaraca, a drugi kod žena.
Ministar zdravstva Slovenije Janez Poklukar priznaje da je epidemija COVID-19 imala posljedice.
"Podaci iz Registra za rak pokazuju da smo tokom epidemije otkrili manje novih slučajeva raka nego prije epidemije, a puni uticaj će biti realno procijenjen tek u narednim godinama", rekao je Poklukar povodom Svjetskog dana borbe protiv raka.
U poslednjih godinu dana otkriveno je premalo prekanceroznih promjena na grliću materice, posebno kod mlađih žena do 39 godina, navodi docent dr Urška Ivanuš, voditeljka nacionalnog programa Zora i predsjednica Saveza društava za borbu protiv raka.
"Nekako uviđaju da nema te opasnosti ako ne odgađate preglede. Naravno da morate pozvati i naručiti se, kao što ste to radili i prije. Isto morate učiniti i sada. Ali nema razloga da to ne učinite zbog pandemije”, rekla je voditeljica preventivnog programa Zora.
Najčešći karcinomi u Sloveniji - kože, debelog crijeva i rektuma, pluća, te dojke i prostate - povezani su s nezdravim načinom života, prekomjernim izlaganjem suncu, nepravilnom ishranom, pušenjem i prekomjernom konzumacijom alkohola, upozoravaju na web stranici slovenskog Registra za rak.
Više od trećine slučajeva raka može se spriječiti. Druga trećina se može izliječiti ranim otkrivanjem.
Komora medicinskih sestara i primalja Slovenije - Savez profesionalnih društava medicinskih sestara, babica i medicinskih tehničara Slovenije - također ističe da je pandemija COVID-19 ozbiljno uzdrmala zdravstvene sisteme širom svijeta i Slovenije.
"Posebno su izložene najugroženije grupe u našem društvu, među kojima su i oboljeli od raka. Stroge zaštitne mjere koje se odnose na ograničavanje kretanja, a time i na smanjenje socijalnih kontakata, hitnu reorganizaciju zdravstvene zaštite i strah ljudi od zaraze, koji često odgađa posjete zdravstvenim ustanovama, dovelo je do smanjenja ranog otkrivanja i odgođenog liječenja mnogih bolesti, uključujući i rak“, upozoravaju iz komora.
Istovremeno, ističu ulogu koju medicinske sestre imaju u njezi pacijenata oboljelih od raka.
"Provodimo mnogo vremena sa pacijentima, čak i tokom pandemije nudimo im edukaciju, komunikaciju, alate i saosjećajnu brigu za uspješnu navigaciju tokom dijagnoze, liječenja karcinoma i perioda poslije raka. Pacijenti sa rakom često doživljavaju emocionalni stres tokom i nakon liječenja koje može dovesti do depresivnih stanja. Zbog pandemije se ove tegobe se produbljuju“, rekla je Ana Istenič, predsjednica Sekcije medicinskih sestara i medicinskih tehničara onkologije.
Ove godine pokreće se trogodišnja kampanja pod motom "Smanjenje nejednakosti u liječenju oboljelih od raka“ za povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga na svim nivoima.
Tom prilikom Ministarstvo zdravlja i Onkološki institut Ljubljana ističu da je sistematsko i dugoročno smanjenje tereta karcinoma moguće samo kroz sveobuhvatno upravljanje, koje se u Sloveniji provodi kroz Nacionalni program upravljanja rakom (DPOR) za period 2022-2026.
"Nacionalni program kontrole karcinoma nas obavezuje na dalje jačanje primarne prevencije. Nastavićemo da sprovodimo skrining programe, koji su bezbijedno i uspješno djelovali i tokom pandemije. Cilj koji smo u budućnosti zajedno sa Institutom za onkologiju postavili je prije svega unapređenje kvaliteta liječenja oboljelih od raka“, rekao je ministar zdravlja Poklukar.
Dokument, koji je Vlada usvojila u decembru, obavezuje se na poboljšanu primarnu prevenciju, jednake mogućnosti za zdrave individualne izbore za prevenciju raka, implementaciju dokazano efikasnih programa skrininga raka, što raniju dijagnozu raka i najbolje moguće dugoročne ishode, u sveobuhvatnom liječenju karcinoma, uključujući sveobuhvatnu rehabilitaciju i palijativnu njegu, objavili su u zajedničkom saopštenju Onkološki institut Ljubljana i Ministarstvo zdravlja.
Andreja Uštar, generalna direktorica Onkološkog instituta Ljubljana, rekla je da novi DPOR dodatno definiše obnovljen i operativniji način upravljanja programom.
“Uspjeh se može očekivati samo ako svi akteri idu u istom smjeru i zato je važno imati ovakav strateški dokument koji povezuje različite sudionike u zemlji kroz upravljačke strukture i radne grupe, od zdravstva i drugih dijelova javnosti i sektora. Postojanje strateškog dokumenta samo po sebi ne donosi rezultate koji zavise od koordinisanog sprovođenja aktivnosti“, rekla je Uštar.
Prošlo je i godinu dana otkako je Evropska komisija predstavila Evropski plan za borbu protiv raka, koji ocrtava novi i integrirani pristup Evropske unije (EU) prevenciji, liječenju i njezi raka, čineći rak jednim od prioriteta u oblasti zdravlja.
EU će izdvojiti i veoma visoka finansijska sredstva za sistemsku kontrolu raka, rekao je nedavno Branko Zakotnik, onkolog i dugogodišnji koordinator Nacionalnog programa kontrole raka. To je jedan od razloga zašto će biti potrebno kadrovski ojačati tim koji će voditi i upravljati programom u narednih pet godina.
Širom svijeta danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine podsjeća da se svake godine 4. februara, na Svjetski dan borbe protiv raka, usmjerava se pozornost na rak i njegovo suzbijanje, dijagnosticiranje i liječenje, uz priznanje napora organizacijama, zajednicama i pojedincima uloženih za smanjenje globalnog uticaja te bolesti.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana borbe protiv raka "Ukloniti prepreke u liječenju", predstavlja podizanje svijesti o problemu u jednakosti koji pogađa gotovo sve, bez obzira da li su to zemlje sa visokim ili niskim i srednjim dohotkom.
Iz Zavoda ističu da je jaz u pravičnosti pružanja zdravstvene zaštite oboljelim od raka svakodnevnica u svim zemljama, bez obzira da li se radi o bogatim ili siromašnim i negativno utječe na sve osobe. Nažalost, on je više izražen u zemljama sa niskom i srednjim prihodom.
"Broj osoba oboljelih od raka u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi kod kojih se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati s 14 miliona u 2012. godini te 19,3 milona u 2020. godini na 30,2 miliona 2040. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 miliona u 2012. godini te 10 miliona u 2020. godini na 16,3 miliona 2040. godine", navode iz Zavoda za javno zdravstvo.
Poručuju da se između 30 i 50 posto smrti od malignih neoplazmi moglo spriječiti promjenom ponašanja i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom.
Neki od savjeta za smanjenje rizika od raka su: ne konzumirati duhan i duhanske proizvode, održavati zdravu tjelesnu težinu, zdrava ishrana, umjereno konzumiranje hrane, izbjegavati prekomjerno izlaganje suncu, smanjiti izlaganje zračenju, dojenje i tako dalje.
Tokom pandemije COVID-19 fokus rada zdravstvenih radnika je bio i još uvijek je na odgovoru na pandemiju. Smirivanjem epidemiološke situacije očekuje se da će se zdravstveni radnici u svakodnevnom radu ponovo vratiti promotivno-preventivnom radu s pacijentima pri čemu maligne neoplazme predstavljaju veliki prioritet.
"Pandemija bolesti COVID-19 značajno je uticala na oboljele od raka zbog odgođenih snimanja, pregleda i promjena terapija. U tom kontekstu evropski plan borbe protiv raka prilika je za ublažavanje posljedica pandemije na skrb i potporu za oboljele od raka", poručili su iz Zavoda za javno zdravstvo.
federalna.ba/AA