SVIM GRAĐANIMA SRETAN 1. MART – DAN NEZAVISNOSTI BiH

Građani Republike Bosne i Hercegovine, 29. februara i 1. marta 1992. godine, izašli su na referendum na kojem su se sa 99 posto ZA izjasnili za izlazak iz tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Opredijelili su se za nezavisnost Bosne i Hercegovine, a izlaznost građana na referendum bila je gotovo 64 posto, dok je 99 posto građana odabralo izlazak iz Jugoslavije. Referendum je održan po preporuci Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na referendumu, bh. građani, velikom većinom, izjasnili su se za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda u kojoj će uživati sva prava i slobode, bez bilo kakve diskriminacije. Nezavisnost su podržali uglavnom Bošnjaci i Hrvati, dok je veći broj Srba bojkotirao referendum usljed SDS-ovog poziva da ne glasaju. Rezultati referenduma 1992. godine prihvaćeni su 6. marta iste godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Referendum je bio svojevrsna  prekretnica za Bosnu i Hercegovinu, ali i uvod u krvavi rat koji je okončan 1995. godine, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vlasti bh. entiteta Republike Srpske osporavaju ovaj dan, te se Dan nezavisnosti obilježava u entitetu Federacije Bosne i Hercegovine, kao i drugim državama Evrope i svijeta gdje žive državljani BiH.

U Otvorenom studiju o značaju Dana nezavisnosti i političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini govore profesor Kasim Trnka, fra Ivo Marković i Zoran Jovanović.

„Kad se raspisao referendum, Tuđman je sugerisao Hrvatima u BiH da glasaju za cjelovitu, samostalnu BiH. Ovo je u istoriji svake države, a pogotovo naše države, izuzetno značajan momenat,  jer tog trenutka uspostavlja se jedna državna zajednica koja postaje članica međunarodnih odnosa i kasnije članica Ujedinjenih nacija, kaže profesor Kasim Trnka. Zanimljivo je, navodi  na naučnoj konferenciji održanoj uoči Dana nezavisnosti, da se pojavljuje jedna interesantna ideja. Postavlja se pitanje, šta bi bilo da nije održan referendum i kako bi se dalje odvijao tok događaja ?  Zaista, to je jedno, iako hipotetičko, ali je vrlo važno i sugestivno pitanje. Čini mi se da je tu dat i dobar odgovor. Da slučajno nije bio raspisan referendum, došlo bi do podjele Bosne i Hercegovine. Godinu prije toga, 1991. godine, u Karađorđevu, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, su postigli dogovor da se podijeli Bosna i Hercegovina i da na taj način praktično prestaje da postoji“, rekao je profesor Trnka.

„Katolička crkva i Islamska zajednica imale su odlučujuću ulogu za referendum. Iako Bosna i Hercegovina ima državnost već tisuću godina, valjalo je vratiti tu nezavisnost, osloboditi se i od Jugoslavije i od pritisaka sa strane“,  kaže fra Ivo Marković. Govoreći o vremenu kojem je svjedočio, navodi da je tada bio prisutan unutrašnji, napet, sudbinski moment, a mi u religijama, ne samo u Katoličkoj crkvi, bili smo svjesni o čemu se radi. Tuđman, HDZ, ta hrvatska stranka koju smo mi podržali kao odgoj naroda za demokraciju, oni su bili protiv toga, protiv nezavisnosti Bosne. Mi smo govorili tada da treba izići na izbore. Mislim da su tada Katolička crkva, kao i Islamska zajednica, osim Pravoslavne crkve, po mome sudu, odigrale odlučujuću ulogu. Da nije Katolička crkva tako nastupila sumnjam da bi hrvatski narod, pod tim aktualnim vodstvom HDZ-a, prošao taj referendum.

Zoran Jovanović: „Borba za nezavisnu, suverenu i samostalnu državu traje i danas.“

Prema riječima Jovanovića, i dan danas traje borba naprednih Bosanaca i Hercegovaca u očuvanju samostalnosti, nezavisnosti i cjelovitosti Bosne i Hercegovine. „Profesor Trnka je svjedok koliko su četiri nevladine organizacije uložile truda da se borimo posljednjih nekoliko godina i sa evropskom zajednicom i sa Amerikancima i sa ovim sa lijeve i desne strane BiH, pokazujemo šta mi hoćemo i šta građani BiH hoće“, naglašava Zoran Jovanović.

A hoćemo cjelovitu BiH, ravnopravnu državu naroda i građana,cjelovitu u granicama AVNOJ-a. Ne tražimo ništa tuđe, samo želimo da sačuvamo svoje. Međutim, na kraju je to ispalo kao neki Sizifov posao. I Evropa ima neke svoje planove. Amerikanci imaju neke svoje planove. Pa mi smo veoma zanimljiva interesna sfera i geografski i po bogatstvu. U Evropi imamo prelijepu zemlju, nije loše ni živjeti ovdje, malo nam treba. Međutim, izgleda da mnogima smeta to što mi možemo biti zemlja za poželit da se u njoj živi“, kaže Zoran Jovanović, predsjednik SGV - Pokret za ravnopravnost.

U Otvorenom studiju učesnici emisije govore i o evropskom putu BiH, za koji vjeruju kako bi stvorio mogućnosti stabilizacije stanja u državi.

Otvoreni studio
Otvoreni studio Srebrenica Rezolucija o genocidu u Srebrenici rezolucija o Srebrenici
0 23.05.2024 18:48
Admir Čavalić Adis Kečo Šerif Isović Otvoreni studio
0 18.05.2024 12:51
Otvoreni studio
0 02.05.2024 10:45
Otvoreni studio
0 25.04.2024 17:13
Otvoreni studio Federalni radio Radio Federacije BiH prosvjetni radnici štrajk prosvjetnih radnika
0 25.04.2024 11:35
Otvoreni studio
0 18.04.2024 18:30