Švedska bira novu vlast: Izbori bi mogli otvoriti vrata krajnjoj desnici

Švedska u nedjelju izlazi na parlamentarne izbore koji bi mogli predstavljati prekretnicu za politički sistem zemlje. Iako ankete prednost daju opoziciji predvođenoj Socijaldemokratama, razlika između lijevog i desnog bloka u završnici kampanje dovoljno se smanjila da ishod izbora ostane neizvjestan.

Posebnu pažnju privlači položaj Švedskih demokrata, stranke krajnje desnice koja je godinama bila politički izolirana, ali je u posljednjem periodu postala jedan od najvažnijih aktera švedske politike.

Nakon izbora 2022. godine Švedske demokrate postale su ključni parlamentarni partner vlade premijera Ulf Kristerssona, iako nisu dobile ministarske funkcije niti formalno ušle u vladu.

Sada žele napraviti naredni korak – postati dio izvršne vlasti.

Socijaldemokrate imaju prednost, ali trka je neizvjesna

Prema anketama iz posljednjih sedmica kampanje, opozicioni blok koji predvode Socijaldemokrate ima prednost nad strankama desnog centra, ali ona nije dovoljno velika da bi se pobjeda mogla unaprijed proglasiti.

Tri ankete objavljene tokom posljednje sedmice kampanje pokazivale su da bi četiri stranke lijevog bloka zajedno mogle osvojiti oko 50 posto glasova, dok su četiri stranke desnog bloka bile na približno 47 posto.

Takva razlika ostavlja otvorenim više mogućih scenarija.

Čak i ako Socijaldemokrate ponovo postanu pojedinačno najjača stranka, to samo po sebi ne znači da će njihova liderica Magdalena Andersson moći jednostavno formirati vladu. Švedski izborni sistem i odnosi između stranaka mogli bi nakon glasanja otvoriti složene pregovore.

Zdravstvo, škole i socijalna država u centru kampanje

Za razliku od prethodna dva izborna ciklusa, kada su migracije i nasilje kriminalnih grupa bili dominantne teme, ovogodišnja kampanja u većoj je mjeri usmjerena na pitanja koja se direktno odnose na svakodnevni život građana.

Zdravstvo, obrazovanje, briga o starijima, socijalna zaštita i troškovi života među najvažnijim su pitanjima za birače.

Nicholas Aylott, vanredni profesor na Univerzitetu Södertörn u Stockholmu, ocijenio je da se situacija promijenila u odnosu na prethodne izbore.

Prema njegovim riječima, nivo migracija u Švedskoj posljednjih godina primjetno je smanjen, dok stopa kriminalnog nasilja, koja je prije četiri godine bila veoma visoka, više nije na istom nivou.

Zbog toga su teme poput zdravstvenog sistema, obrazovanja i brige o starijim osobama ponovo dobile veći značaj.

Socijaldemokrate nastoje upravo na tim pitanjima izgraditi svoju kampanju. Stranka, koja je veći dio moderne političke historije Švedske provela na vlasti, predstavlja se kao zaštitnik države blagostanja.

Predlažu veće poreze za banke i građane s visokim primanjima kako bi se osigurala dodatna sredstva za ulaganja u zdravstvo i škole. Istovremeno naglašavaju potrebu za pomoći domaćinstvima koja se suočavaju s rastom troškova života i sve izraženijom ekonomskom nejednakošću.

Kriminal i migracije više nisu jedina linija političkog sukoba

Švedska se posljednjih godina suočavala s ozbiljnim problemom organiziranog kriminala, uključujući oružane obračune, pucnjave i eksplozije povezane s kriminalnim mrežama.

Vlade su zbog toga pooštravale zakone i proširivale ovlasti policije i pravosudnih institucija.

Međutim, analitičari ne očekuju da bi eventualna promjena vlasti značila potpuni zaokret u politici prema kriminalu.

Aylott smatra da bi Socijaldemokrate, ukoliko ponovo dođu na vlast, vjerovatno zadržale veliki dio postojećih mjera usmjerenih na borbu protiv kriminala.

Švedske demokrate, s druge strane, zagovaraju još strožiji pristup.

Zbog toga izbori više nisu jednostavna utakmica između dvije potpuno suprotstavljene vizije migracijske i sigurnosne politike.

Sve se više svode na pitanje kome građani vjeruju da može istovremeno osigurati sigurnost i sačuvati snažnu socijalnu državu.

„Ovi izbori bi zato mogli biti zasnovani na tome kome vjerujete“, ocijenio je Aylott.

Švedske demokrate žele ući u vladu

Najveća politička promjena posljednjih godina u Švedskoj vezana je upravo za uspon Švedskih demokrata.

Stranka je dugo bila izolirana od drugih velikih političkih aktera zbog svojih krajnje desnih korijena. Međutim, njen položaj dramatično se promijenio nakon izbora 2022. godine.

Tada su Švedske demokrate postale ključni parlamentarni saveznik desnog centra i vlade koju predvodi Ulf Kristersson.

Iako nisu formalno bile dio vlade, dobile su veliki utjecaj na njenu politiku, posebno kada je riječ o migracijama, sigurnosti i borbi protiv kriminala.

Sada žele formalno ući u vladu.

Četiri stranke desnog bloka dogovorile su da Švedske demokrate mogu postati dio izvršne vlasti ukoliko desnica osvoji parlamentarnu većinu.

Za stranku bi to predstavljalo historijski korak – od političkog autsajdera do formalnog učesnika u vlasti.

Aylott ocjenjuje da su Švedske demokrate danas postale „veoma centralan dio švedske političke debate“.

Njihov položaj u političkom sistemu u međuvremenu je u velikoj mjeri normaliziran, iako su i dalje kontroverzne.

PerOla Öberg, profesor na Univerzitetu u Uppsali, također smatra da je rukovodstvo stranke bilo uspješno u transformaciji nekadašnje marginalne političke grupe u stranku koja nastoji djelovati kao ozbiljan politički akter.

Njihova podrška trenutno se kreće oko 20 posto, što ih svrstava među najjače političke snage u zemlji.

Prag od četiri posto mogao bi odlučiti pobjednika

Posebno važnu ulogu na izborima mogla bi imati Liberalna stranka.

Švedske stranke moraju osvojiti najmanje četiri posto glasova na nacionalnom nivou kako bi osigurale zastupljenost u parlamentu putem nacionalne raspodjele mandata.

Liberali se već duže vrijeme bore da pređu taj izborni prag, a njihov eventualni neuspjeh mogao bi ozbiljno promijeniti odnos snaga između dva velika politička bloka.

Ako Liberali ostanu ispod četiri posto, glasovi koje osvoje neće se pretvoriti u parlamentarne mandate na nacionalnoj raspodjeli. To bi desnom bloku moglo oduzeti upravo one mandate koji bi mu bili potrebni za većinu.

Drugim riječima, čak i ako desnica osvoji više glasova od lijevog bloka, izostanak Liberala iz parlamenta mogao bi joj znatno otežati formiranje vlasti.

Centar bi mogao biti presudan za opoziciju

Ni eventualna pobjeda opozicije ne bi automatski značila jednostavno formiranje vlade.

Socijaldemokrate bi mogle osvojiti najviše glasova, ali bi za većinu u parlamentu mogle zavisiti od još nekoliko stranaka.

Opozicioni blok čine stranke koje imaju značajne ideološke razlike.

Lijeva stranka želi imati direktnu ulogu u budućoj vladi ukoliko je bude podržavala, dok je Stranka centra jasno poručila da neće ulaziti u vladu zajedno s Lijevom strankom.

To stavlja lidericu Socijaldemokrata Magdalenu Andersson pred težak politički zadatak.

Ukoliko lijevi blok ne osvoji samostalnu većinu, Andersson bi morala istovremeno zadovoljiti zahtjeve Lijeve stranke i zadržati podršku Stranke centra.

Mogući scenarij je manjinska vlada.

Švedski sistem takozvanog negativnog parlamentarizma omogućava da vlada stupi na dužnost ukoliko većina zastupnika aktivno ne glasa protiv nje. To znači da vlada ne mora nužno imati podršku većine svih zastupnika, već je dovoljno da protiv nje ne bude većine.

U takvom scenariju Socijaldemokrate bi mogle formirati vladu zajedno sa Zelenima, uz podršku Lijeve stranke i Stranke centra izvan same vlade.

Jači rezultat Stranke centra mogao bi, međutim, otvoriti prostor i za širu koaliciju Socijaldemokrata, Zelenih i centra.

Desnica ima uzak put do nove vlade

Iako ankete trenutno daju prednost opoziciji, razlika je dovoljno mala da se ishod izbora ne može pouzdano predvidjeti.

Posebno je važno pitanje koliko će glasova dobiti manje stranke desnog bloka i hoće li Liberali uspjeti preći izborni prag.

Istovremeno, potencijalni ulazak Švedskih demokrata u vladu otvorio bi potpuno novu fazu švedske politike.

Prema procjeni PerOla Öberga, njihov rezultat mogao bi im omogućiti da traže i značajan broj ministarskih mjesta. To bi značilo da bi stranka, umjesto da utiče na odluke vlade iz parlamenta, direktno preuzela odgovornost za njihovo provođenje.

Time bi se promijenila i priroda njenog političkog utjecaja.

Šta slijedi nakon izbora?

Ako desni blok osvoji većinu, formiranje vlasti moglo bi biti relativno jednostavno. Postojeća saradnja između stranaka desnog centra i Švedskih demokrata vjerovatno bi bila nastavljena, ali bi se pregovori mogli zakomplikovati oko zahtjeva Švedskih demokrata za formalnim ministarskim funkcijama.

Ako pobijedi opozicija, situacija bi mogla biti znatno složenija.

Magdalena Andersson morala bi uskladiti zahtjeve Lijeve stranke, Stranke centra i Zelenih, a istovremeno osigurati dovoljno glasova u parlamentu za formiranje i opstanak vlade.

Švedska već ima iskustvo dugotrajnih pregovora nakon izbora. Poslije izbora 2018. godine bilo je potrebno čak 134 dana da se formira nova vlada.

Aylott ne očekuje da će pregovori ovog puta trajati toliko dugo, ali upozorava da bi eventualna pobjeda ljevice mogla otvoriti period intenzivnog političkog cjenkanja.

Moguće su, kako je naveo, različite kombinacije zahtjeva, pritisaka i pregovora prije nego što se pronađe održiva parlamentarna većina.

Postoji i manje vjerovatan scenarij u kojem bi neka od stranaka desnog bloka podržala vladu predvođenu Socijaldemokratama, a da formalno ne postane njen dio.

Analitičari takvu mogućnost smatraju malo vjerovatnom, ali je ne isključuju u potpunosti.

Izbori koji mogu promijeniti položaj krajnje desnice

Bez obzira na konačan rezultat, švedski izbori mogli bi potvrditi jednu od najvažnijih promjena u političkom životu zemlje posljednjih godina.

Švedske demokrate više nisu marginalna stranka koju ostale velike političke snage mogu jednostavno ignorirati.

Nakon što su godinama djelovale kao parlamentarni saveznik vlasti, sada žele formalno preuzeti odgovornost za upravljanje državom.

Istovremeno, Socijaldemokrate pokušavaju vratiti vlast naglašavajući pitanja zdravstva, obrazovanja, socijalne sigurnosti i troškova života, dok desni blok nastoji zadržati birače koji su zabrinuti zbog kriminala i sigurnosti.

Zbog toga se ovi izbori ne svode samo na pitanje ko će osvojiti najviše glasova. Jednako važno bit će ko će nakon izbora moći okupiti dovoljno parlamentarne podrške za formiranje vlade.

I upravo bi nekoliko postotnih bodova, odnosno prelazak ili neprelazak izbornog praga od četiri posto, mogli odlučiti političku budućnost Švedske.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.