Mogu li knjige o samopomoći zaista pomoći?
Sve je veća potražnja za knjigama samopomoći, podaci su bosanskohercegovačkih knjižara i biblioteka. Slika svijeta pokazuje - anksiozni smo. Literatura kaže - rješenja postoje. Mogu li knjige o samopomoći zaista pomoći?
Mišljenja o njihovoj efikasnosti su podijeljena, jedni afirmišu, drugi s podsmijehom osporavaju. Statistika kaže da su knjige samopomoći, koje, između ostalog, promovišu manipulaciju vlastitim tijelom i mislima, u knjižarama sve prodavanije, u bibliotekama sve traženije.
"Knjige samopomoći u knjižari Buybook veoma su tražene u posljednje vrijeme. Možemo reći da je ekspanzija krenula od vremena koronavirusa, pa se zadržala i poslije", navodi Ena Hasečić, glasnogovornica Izdavačke kuće Buybook.
"Najtraženije su knjige iz bh. i strane književnosti, te iz različitih stručnih oblasti, kao što je psihologija, koja je u zadnjih nekoliko mjeseci najtraženija literatura", istakla je Arijana Pandžo, voditeljica Centralnog odjeljenja JU Biblioteka Grada Sarajeva.
Kako se riješiti stresa, kako se ponašati, na poslu, u vezi - pitanja su na koja ova štiva pokušavaju dati odgovore. Dobijemo li za, u prosjeku, 10 maraka, odgovore ili nadu?
"Meni to donosi zadovoljstvo i drago mi je da se ljudi sve više brinu za svoje mentalno zdravlje, da žele da istražuju, čitaju o tome. Međutim, previše se oslanjaju, imaju velika očekivanja i, zapravo, za malo novca oni kupe sebi nadu", pojašnjava psihologinja Sandra Zaimović.
"Svaka osoba, svaki pojedinac ima manje ili veće kapacitete da osjeti vlastite probleme, pa čak i vlastite potrebe. I onda u samoj modi i pisanja, izdavanja i štampanja ovakvih knjiga ljudi vide da postoji literatura koja im, uslovno kazano, može pomoći", navodi sociologinja Sarina Bakić.
No, može li zaista?
"Najkonkretnije mislim da te knjige ne mogu pomoći. Ljudi to nonšalantno kupuju, možda ih veže neki egzotičan, zabavan, zanimljiv naslov. To apsolutno nije rješavanje problema. Problemi bh. društva, naše zajednice i pojedinaca koji pripadaju ovoj zajednici su mnogo ozbiljniji i dublji nego što to može riješiti literatura za samopomoć", upozorava Bakić.
"Najčešće se ta psihologija odnosi na pozitivno razmišljanje. Sigurno nam to ne donosi ništa loše, sigurno da ima toga dobrog. Međutim, ne može riješiti naše esencijalne probleme koji se rade upravo na psihoterapijskim seansama, gdje radimo individualno, na nekim dubljim dijelovima svog bića, prerađujemo to i nemoguće je da isti savjet meni i vama vrijedi", ističe Zaimović.
Međutim, prerađivanje košta. I to u prosjeku od 50 do 100 maraka. A na seanse je potrebno ići kontinuirano. Objašnjava to, u dobu globalnih depresija i anksioznosti, masovnu potražnju za ovim štivom.
federalna.ba