"Svako ima nekoga koga nema": Patnja porodica nestalih ne prestaje

U Ključu je održan okrugli sto pod nazivom „Svako ima nekoga koga nema“, s ciljem skretanja pažnje na bol, dugotrajnu neizvjesnost i zdravstvene posljedice s kojima se suočavaju porodice nestalih osoba. Ovom važnom skupu prisustvovala je i ekipa Federalne televizije.

Porodice nestalih žive s neizvjesnošću

Porodice koje i dalje tragaju za svojim najmilijima suočavaju se s ozbiljnim zdravstvenim problemima. O njihovoj patnji, ali i bolestima koje se razvijaju kao posljedica dugogodišnjeg stresa, još se nedovoljno govori u javnosti. Stoga je ovaj okrugli sto bio prilika da se čuje njihovo iskustvo.

„Živim nazor. A na zor se može živjeti, a na zor se ne može umrijeti“, kazala je Fedha Adžemović iz Ključa, opisujući život obilježen gubitkom i neizvjesnošću.

Njen život svodi se na jedan datum – 27. maj 1992. godine, dan kada je posljednji put vidjela svoje sinove, Senada i Suvada, žive. Posmrtne ostatke mlađeg sina Senada pronašla je 2003. godine u jami Tihotini, masovnoj grobnici kod Bihaća. Drugog sina i dalje traži.

„Noću čujem njegov hod preko dvorišta. Kada bih mogla, čini mi se, svugdje bih išla pješice, samo da čujem da neko nešto kaže, da pronađem bilo kakav trag“, kazala je Adžemović.

Bačić: Porodice same tragaju za nestalima

Fikretu Bačiću u Prijedoru je ubijeno 29 članova porodice. Među njima su bili njegova supruga, majka, brat i bratova djeca, ali i njegova djeca. Ubijen je i njegov dvogodišnji bratić Ernest. Više od tri decenije Bačić traga za njihovim posmrtnim ostacima, a ogorčen je, kako navodi, neradom institucija.

„Posmrtne ostatke, odnosno naše najmilije, tražimo samo mi, žrtve. Sve ove institucije koje sam nabrojao rade na osnovu naših dojava i istraživanja“, kazao je Bačić.

Porodice nestalih jedna su od najranjivijih grupa u društvu. Stručnjaci upozoravaju da su izložene dugotrajnoj patnji i konstantnom stresu. U Bosni i Hercegovini još se traga za 7.567 nestalih osoba.

„Smatra se da svaki nestali pojedinac, direktno ili indirektno, pogađa do 14 drugih ljudi. To znači da nestanak osoba na području Bosne i Hercegovine pogađa više od 96.000 ljudi“, pojasnila je Elma Hadžić, načelnica Centra za mentalno zdravlje Ključ.

Dodatni problem predstavlja i nedostatak razumijevanja okoline za patnju kroz koju prolaze porodice nestalih. Neuropsihijatar i grupni analitičar Behzad Hadžić ističe da društvo još nema dovoljno razvijen pristup zasnovan na empatiji i razumijevanju potreba ovih porodica.

„Često ni okolina ne zna kako bi reagovala prema njima. Još nemamo pravi, humanistički i empatičan pristup koji se zasniva na tome da ljudima treba pomagati i onda kada sami ne traže pomoć“, kazao je Hadžić.

Dugogodišnji stres ostavlja posljedice

Ono o čemu se u javnosti govori još manje jesu dugoročne posljedice koje nestanak najmilijih ostavlja na zdravlje članova njihovih porodica. Godine neizvjesnosti, iščekivanja i tuge mogu ozbiljno narušiti fizičko i mentalno zdravlje.

„Članovi porodica razvijali su bolesti kardiovaskularnog sistema. Imali su infarkte srca i mozga, lupus i druga autoimuna oboljenja, a veliki broj njih obolio je i od karcinoma“, upozorila je Hadžić.

Današnji okrugli sto u Ključu bio je prilika da se glas porodica nestalih još jednom čuje. Dok tragaju za istinom i posmrtnim ostacima svojih najmilijih, mnogi i dalje žive u nadi da će dočekati informaciju ili telefonski poziv koji će ih konačno dovesti do odgovora koje toliko dugo čekaju.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.