Svakih šest sekundi u svijetu umre jedno dijete

Ujedinjeni narodi (UN) objavili su da, uprkos smanjenju broja smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina, u svijetu svakih šest sekundi umire jedno dijete.

Smatraju da bi se smrt mnoge djece i mladih mogla spriječiti ako bi se bolje pristupilo pružanju osnovne zdravstvene usluge.

Objavljen je izvještaj koji je pripremila Interagencijska grupa UN-a za procjenu mortaliteta djece (UN IGME) sa podacima za 2022. godinu.

Prema izvještaju, broj djece koja su umrla prije nego što su napunila pet godina pao je na najniži nivo u 2022. godini - na 4,9 miliona. Globalno, stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina također je pala za 51 posto od 2000. godine.

U 2022. godini umrlo je 4,9 miliona djece mlađe od pet godina, kao i 2,1 milion djece i mladih u dobi od pet do 24 godine.

Ovi smrtni slučajevi su uglavnom zabilježeni u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji.

Konstatovano je da uprkos globalnom smanjenju smrti djece mlađe od pet godina, jedno dijete umre svakih šest sekundi.

Smrtnost djece se smanjila u mnogim zemljama sa srednjim i niskim prihodima. U izvještaju je navedeno da bi se u budućnosti broj smrtnih slučajeva mogao smanjiti ukoliko se bude više ulagalo u primarne zdravstvene usluge i zdravlje djece.

Smrti među djecom i mladima uzrokovane su uzrocima koji se mogu spriječiti ili liječiti kao što su prijevremeni porod, komplikacije tokom porođaja, upala pluća, dijareja i malarija.

Naglašeno je da se životi mnoge djece i mladih mogu spasiti kroz jeftine intervencije kao što su vakcinacija, adekvatno medicinsko osoblje pri porođaju, rana i stalna podrška dojenju, dijagnostika i liječenje dječjih bolesti, kao i bolji pristup kvalitetnim primarnim zdravstvenim uslugama.

Uočeno je da je integrirano liječenje dječjih bolesti, posebno neonatalne smrti, akutnih respiratornih infekcija, dijareje i malarije, potrebno za poboljšanje zdravlja djece i preživljavanja djece.

Dok globalni podaci ukazuju da se smanjuje smrtnost djece, mnoge regije također vide značajne prijetnje i nejednakosti koje ugrožavaju opstanak djece. Ove prijetnje su uključivale nejednakost i ekonomsku nestabilnost, nove i dugotrajne sukobe, sve jači uticaj klimatskih promjena i efekte COVID-19.

Navedeno je da djeca rođena u najsiromašnijim sredinama imaju dvostruko veće šanse da umru prije pete godine u odnosu na djecu koja žive u najbogatijim sredinama.

Istaknuto je da djeca koja žive u sredinama pogođenim sukobima imaju skoro tri puta veću vjerovatnoću da će umrijeti prije svog petog rođendana nego djeca u drugim regijama.

Ako se ovaj trend nastavi, otprilike 35 miliona djece će umrijeti prije svog petog rođendana do 2030. godine. Većina ovih smrtnih slučajeva dogodit će se u zemljama podsaharske Afrike i južne Azije.

Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čiji su stavovi uključeni u izvještaj, kazao je da iako je postignut zadovoljavajući napredak u smanjenju smrtnosti djece, milioni porodica doživljavaju bol gubitka djece svake godine, obično u prvim danima nakon rođenja.

"Ključno je poboljšati pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti za svaku ženu i dijete, uključujući hitne slučajeve i teško dostupna područja", rekao je Ghebreyesus.

Huan Pablo Uribe, globalni direktor Svjetske banke za zdravlje, ishranu i populaciju, podvukao je da je ovogodišnji izvještaj važna prekretnica koja pokazuje da manje djece umire prije pete godine.

"Moramo ubrzati napredak i ispuniti naše globalno opredjeljenje fokusirajući se na više ulaganja, saradnje i zaustavljanja smrti djece koja se mogu spriječiti", dodao je Uribe.