Prilog: Miranda Fejzagić

Sutra samit Evropske unije – mogao bi biti istorijski dan za Bosnu i Hercegovinu

U Briselu sutra počinje dvodnevni samit Evropske unije. To bi mogao biti istorijski dan za Bosnu i Hercegovinu, ukoliko bi Evropsko vijeće odlučilo da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom. Više država članica Evropske unije pozvalo je Vijeće da to i učini, a prema nacrtu dokumenta, u čiji je uvid došlo više evropskih medija, odluka će vjerovatno biti donesena uprkos skepticizmu koji vlada u nekoliko članica.               

Uoči zasjedanja Evropskog vijeća, sedam evropskih zemalja pozvalo je kolege da slijede preporuke Evropske komisije o Bosni i Hercegovini. Grupa takozvanih prijatelja Bosne i Hercegovine, koju čine Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija, već duže vrijeme snažno su lobirale za otvaranje pristupnih pregovora. O tome je povedena rasprava i u njemačkom parlamentu. Poslanik SPD-a u Bundestagu Adis Ahmetović o predstojećoj odluci govori sa optimizmom:

„Mislim da se to vidi. Dvije i po godine i sa novom njemačkom Vladom radimo na tome. I Šolc i Berbok i Pistorijus. Šolc u početku nije bio, ali Berbok i Pistorijus, ministrica vanjskih poslova i ministar odbrane, radili su na tome da pokažemo da hoćemo da Bosna i Hercegovina bude dio Evropske unije. Nisam mesija, ne mogu znati šta će se sutra desiti, zato što jedan 'najn', jedan veto može to blokirati, ali mislim da smo uradili sve što smo mogli do sada i nadam se da će sutra biti bitan dan koji možemo zajedno proslaviti.“

Savezna ministrica Austrije za Evropsku uniju i Ustav Karoline Edštadler (Edtstadler) poručila je da Evropska unija mora iskoristiti zamah i odlučiti da otvori pregovore, jer bi sve drugo, kako je navela, bilo geostrateška greška. Podršku uoči samita dala je i premijerka Italije Đorđa Meloni (Giorgia Meloni), istakavši u obraćanju Senatu da bi ta odluka mogla dovesti do daljeg i odlučnog napretka Sarajeva na putu reformi ka Evropskoj uniji. Sve je to ohrabrujući signal, smatra ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković:

„Dakle, prije pisanja konačnog mišljenja Evropske komisije bili smo umireni optimisti. Evropska komisija je napisala za nas zaista jednu fantastičnu preporuku.“

Ipak, uprkos pozitivnoj atmosferi, u Briselu ima i mnogo skepticizma, posebno u Nizozemskoj i Danskoj. Međutim, danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen (Lars Løkke Rasmussen) izjavio je da je Danska, uprkos tome što je ostalo mnogo nezavršenog posla, spremna glasati „za“:

„Podržavamo ocjene Komisije za Ukrajinu i Moldaviju, da su spremne za pregovore. Bosna i Hercegovina je puno napredovala, ali je ostalo još dosta posla. Stanje je krhko. Mi podržavamo ocjene Komisije i spremni smo podržati sve tri zemlje.“

I Vlada Nizozemske predložila je Parlamentu prošle sedmice da na sutrašnjem samitu prati preporuku Evropske komisije i podrži odluku o otvaranju pregovora, što je potvrdio premijer Mark Rute (Rutte):

„Napredak u Bosni i Hercegovini je značajan, ali još uvijek nedovoljan. Mislim da je mudro započeti pregovore sada. Nizozemska bi inače bila jedina protiv toga. Još uvijek postoje mogućnosti da se kaže 'ne' kasnije u procesu pregovora.“

Nekoliko evropskih medija imalo je uvid u nacrt dokumenta, prema kojem će odluka čelnika Evropske unije biti pozitivna, ali će Vijeće pozvati na usvajanje pregovaračkog okvira tek kada budu poduzeti relevantni koraci utvrđeni u preporukama komisije iz 12. oktobra 2022. godine. U dijelu zaključaka koji se tiču proširenja Evropske unije govori se i o potrebi paralelnih reformi i u Uniji i u državama kandidatima, da bi bili spremni za proširenje. Bez obzira na to kakva će odluka biti donesena, ona će u svakom slučaju značajno utjecati na Bosnu i Hercegovinu. Ipak, bilo bi dobro da ona bude pozitivna, s obzirom na predstojeće izbore u Evropskoj uniji, koji bi mogli donijeti nove političke opcije na čelo te zajednice.

 

samit EU pridruživanje pregovori pristupni pregovori početak pregovora otvaranje pregovora