Supruga Alije Isakovića: Danas bi nam dobro došao njegov mir, razboritost i želja za dijalogom

Iako se Alija Isaković nije bavio politikom, u današnjem bi vremenu našem društvu dobro došao njegov mir, razboritost i želja za dijalogom – kazala je u petak navečer u izjavi za Fenu profesorica Emina Kečo-Isaković, supruga Alije Isakovića.  

Naglasila je kako osjeća tugu, ali i ponos što ga je njegovo djelo, kako navodi, u mnogo čemu nadživjelo.

- Osjećam ponos, ali u isto vrijeme i radost i tugu. Postoji moja privatna tuga kao supruge, ali jaka je i moja tuga za njim kao čovjekom koji je bio dio neke zajednice, tuga današnjeg vremena koje je ponovno kaotično kao što je nekoć bilo kada nas je on i napustio – dodala je Kečo-Isaković.

Istaknula je kako ne treba zaboraviti da je Alija Isaković bio pionir u mnogim književnim i književno-povijesnim trenucima, ali i da je napisao djela koja su bila od krucijalne važnosti za jedan narod i državu.

- Njegova krucijalna djela o jeziku i književnosti, ali i književno-povijesna djela danas označavaju jedan dobar putokaz s kojeg ne bi trebalo skretati ako želimo da nam svima zajedno bude bolje – podvukla je supruga Alije Isakovića.

Postoje određeni pojedinci kojima je sudbina omogućila da budu lokomotive u određenim društvenim i kulturalnim procesima, smatra književnik Hadžim Hajdarević.

- Među tim važnim lokomotivama svakako je Alija Isaković, pisac, lingvist, jedan od velikih društveno-kulturnih aktivista koji je zadužio brojne generacije. Ja ga čitam kao velikog pisca i gramatičara, sjajnog putopisca, pripovjedača i važnog romanopisca – dodaje književnik.

Pri tome ističe kako je jako važna uporna borba Alije Isakovića o jačanju svijesti o maternjem bosanskom jeziku.

- Njegov "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku" koji je izašao 1992. godine jedna je od važnih činjenica u kulturnoj, znanstvenoj i novijoj povijesti Bosne. Rječnik je došao kao kruna njegovog višegodišnjeg zalaganja da se generacije koje pripadaju bosanskom jezičnom naslijeđu nekako snađu i vjeruju u vlastito bosansko jezično naslijeđe – objasnio je on.

Hajdarević je zaključio kako je Alija Isaković čitavim svojim životom bio na tom putu i u vječitom naporu ka tome da ovdašnji čovjek ima zdrav odnos prema jeziku, ali i prema zemlji koja baštini taj jezik.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" u Bosni i Hercegovini Sanjin Kodrić na današnjem obilježavanju u Stocu kazao je kako je Alija Isaković bio jedan od najznačajnijih pisaca, koji je svojim djelom obilježio bošnjačku i bosanskohercegovačku književnost, ali i književnik koji je svojim sveukupnim društvenim i kulturnim radom nadišao okvire književnog.

"Sjećanje na književnika Aliju Isakovića", događaj organiziran u povodu 90 godina od rođenja tog bh. intelektualca, održan je u Centru za kulturu Mostar u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture "Preporod".

Osim 90 godina od njegovog rođenja, obilježeno je i 25 godina od smrti (1997.), zatim 50 godina od prvog izdanja "Biserja muslimanske književnosti" (1972.) i 30 godina od prvog izdanja "Rječnika karakteristične leksike bosanskog jezika" (1992.), naveli su organizatori.

Alija Isaković rođen je u Bitunji kraj Stoca 1932. godine, a bio je književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, leksikograf i povjesničar jezika i književnosti i smatra se utemeljiteljem moderne bosanske jezičke kulture.

federalna.ba/Fena