Sukob interesa za 48 sati – možemo li i sudove iduće sedmice?

Za manje od 48 sati Bosna i Hercegovina je po hitnom postupku dobila dugoočekivani Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Politika još jednom pokazala – mogu kad hoće. Možemo li istom brzinom u narednoj sedmici ispuniti i preostalu tačku sa liste uvjeta za otvaranje pregovora - zakon o sudovima? Uoči druge ključne sedmice analiziramo hitno odrađeno.

Sedmica manje do ključne sjednice Evropskog vijeća, a bh. spisak obaveza do ispunjavanja za otvaranje pregovora kraći. Na Zakon o sprečavanju sukoba interesa čekali smo godinama. Oprobano, - dokazano - možemo kad hoćemo. Usvojen je po hitnom postupku. Iz Vijeća za politiku demokratizacije ukazali su na upitnost depolitizacije komisije koja će odlučivati o sukobu interesa.

„Sastavljena je od nezavisnih stručnjaka, njih sedam. Međutim, kroz kombinaciju izbora ovih sedam članova prostom većinom u državnom parlamentu i sastav po etničkom ključu, naša procjena jeste da neće ništa biti od takve nezavisnosti i da će, zapravo, sa svoja dva, srpska i hrvatska člana – Dodik i Čović imati kontrolni ključ“, tvrdi Bodo Weber, viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina.

Osim sastava komisije po etničkom ključu, sporno je i utvrđivanje odgovornosti vlasti na nižim nivoima.

„Nižim nivoima vlasti ostavljena je mogućnost da kroz svoje zakonodavstvo sprečavaju da prilože tražene finansijske i imovinske podatke komisiji. Uz to, entiteti ne moraju usklađivati - ono što je bilo u starom zakonu - svoje zakone o konfliktu interesa sa državnim“, navodi Weber.

Koliko smo napredovali i približili se pregovorima, pojašnjeno je u izvještaju Centra za primijenjene evropske studije i Inicijative za evropsku stabilnost. U odnosu na Ukrajinu i Moldaviju, kandidat smo sa najtežom listom i najmanje ispunjenih uslova. Od dobijanja kandidatskog statusa čak je došlo i do nazadovanja, za šta su zaslužne vlasti RS, upozoravaju.

„Milorad Dodik je izašao u susret državnom nivou u uslovima koje je postavila EU. Kroz to je na neki način dobio i vrstu zaštite, a, ustvari, krenuo je sa dodatnim zarobljavanjem institucija u RS kroz raličite zakone“, napominje Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

Neupitno - geopolitički interes za Zapadni Balkan s posebnim fokusom na BiH izražen je u Evropi. Intenzivne posjete evropskih zvaničnika to potvrđuju. Zato se ponekad stiče utisak da je EU više stalo do nas nego nama do članstva.

Ćerimagić dodaje: „Posjete kojim smo svjedoci posljednjih sedmica u Sarajevu i poruke koje dolaze sa tim posjetama su vrlo jasne – pomozite nam da bismo vam pomogli“.

„Da budemo otvoreni, da se odmakne region od nekih drugih malignih uticaja, a i, s druge strane, nespremnost vlasti i u BiH i regionu stalno primorava i EU da na neki način snižava te kriterijume i čini ustupke kako bi se proces održao živim“, navodi Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Otvaranje pregovora nije garancija da ćemo evrointegracijski proces brže savladavati. Kao i do sada, sve je do nas.

„Prije svega, kada govorimo o demokratskim standardima i osnovnim pravima, što podrazumijeva reformu pravosuđa i izbornog zakonodavstva, to će biti i najbolnije. Postoji mogućnost da se na tome zadržimo ko zna koliko dugo“, smatra Korajlić.

Od postizanja dogovora o zakonu o sudovima zavisiće i otvaranje bh. pregovora sa EU - ako Unija bude principijelna o pitanju datih uvjeravanja. Osim obaveza, ne treba ignorisati ni povoljnu klimu unutar nje, ali i izbore za Evropski parlament, kada bi raspoloženje za proširenje moglo biti znatno drugačije.

federalna.ba