Stručnjaci savjetuju kako se prilagoditi vremenskim prilikama

Svjetske meteorološke organizacije još početkom godine najavile su da je pred nama ekstremno topla godina koja će oboriti sve dosadašnje rekorde. Prema dosadašnjim podacima koji stižu iz zemalja širom svijeta, prognoze se ostvaruju. Situacija ni u našoj zemlji nije mnogo bolja. Zato ljekari i nutricionisti savjetuju kako se odbraniti od ekstremnih vrućina, ali i velikih i naglih vremenskih promjena.

Vrućine, koje su nastupile krajem juna i one koje dolaze početkom jula, pokazale su svoje negativne efekte na zdravlje ljudi i u našoj zemlji. Jedna od najugroženijih kategorija su oboljeli od kardiovaskularnih, odnosno srčanih bolesti. Pacijenti veoma često imaju od vrtoglavica, lupanja srca, zamaranja, nekada i iznenadne slabosti, do poremećaja u srčanom ritmu. Prim. dr. Mirsad Đugum, internista, kardiolog, savjetuje:

„Pacijenti bi trebali u ovom periodu da više posvete pažnje uzimanju kvalitetne ishrane, dovoljne količine tečnosti, jer svaki disbalans u tečnosti i elektrolitima može dovesti do disbalansa srčanog ritma. A, ujedno, ne uzimanje hrane koja bi povećala velike količine soli ili bilo čega što može uzrokovati povećan krvni pritisak i izazvati dalje komplikacije samog kardiovaskularnog sistema.“

Ljeto donosi vrućinu, sparinu i težinu, bilo organizma ili nekog dojma i odnosa nas prema vremenu i klimatskim promjenama koje su ove godine malo specifičnije – od hladnog do veoma toplog. Zato je potrebno još više pripaziti na ishranu i na odnos prema samom sebi. Važno je biti „lagan“, navode nutricionisti. Marijana Zubac, magistar prehrambenog inžinjerstva, objašnjava:

„Što to tačno znači? Jesti lako probavljivu hranu. Pri tom mislim ništa pretjerano teško u smislu masnih tvari, prženih. Čak i meso preporučujem smanjiti na tri puta tjedno. Naravno, specifične skupine ljudi, kao što su trudnice, djeca i sportaši, imaju svoje programe po kojima se trebaju ponašati. Ali, kod običnog čovjeka treba smanjiti drastično svu teško probavljivu hranu.“

Od masti koristiti isključivo maslinovo ulje ili lagana biljna hladno presovana ulja. Povrće će nas spasiti i osigurati lakoću u tijelu. Jer, često nam probavni sistem stvara tu težinu i upravo tu je neophodno djelovati vlaknima, odnosno povrćem i žitaricama. Uz to, važna je i strategija ishrane. Tačnije, ne prejedati se, jer vrućina i začinjena masna hrana uzrokovaće porast tjelesne temperature koja može dovesti do slabosti. Marijana Zubac ne slaže se ni sa dijetama:

„Ja ne preporučujem drastične dijete. Iscrpljivanjem lako dolazi do pada tlaka, pada glukoze. Dakle, hipoglikemije. Dakle, gubitka elektrolita. I baš imamo negativno iskustvo ovoga ljeta s takvim nuspojavama. Dakle, oprez. Nikakvi ekstremi.“

Prim. dr. Mirsad Đugum uputio je poruku kardiovaskularnim bolesnicima:

„Bježite od sunca. Sakrijte se kada je prevruće. Budite u hladu. Uzimajte dovoljno tečnosti. Uzimajte dovoljno vitamina i minerala. Ne uzimati prejaku hranu. Ono, kad govorimo prejaku – punomasno, puno slatkiša itd. Koristiti pogodno vrijeme da možete prošetati kada ima zahlađenja i, ono što kažu, održavajte i fizičku i psihičku kondiciju i tako ćemo prevenirati nastanak komplikacija.“

I veoma je važno ostati hidriran. Osim obične vode, postoji i sekundarna hidratacija hranom. Izvor takve hrane su voće i povrće, a najviše supe, koje nisu veoma začinjene i što manje masne. Tako da se sve svodi na laganu mediteransku prehranu.