Strah od stalne granice - Privremena linija primirja u Gazi mogla bi postati nova granica

Navodno privremena žuta linija koja označava primirje u Gazi postepeno poprima sve više fizički oblik, dok nestabilno primirje pokazuje znakove zastoja, s potencijalno dramatičnim posljedicama za budućnost Palestine, prenose Seham Tantesh i Julian Borger za The Guardian.

Trupe Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) počele su postavljati žute betonske markere svakih 200 metara kako bi označile područje koje ostaje pod izraelskom kontrolom tokom prve faze primirja.

Linija približno podijeljuje Gazu na dva dijela. Na zapadnoj strani, Hamas pokušava ponovo uspostaviti kontrolu u vakuumu koji je ostao nakon djelomičnog povlačenja Izraela, provodeći javna pogubljenja članova suparničkih milicija ili bandi koje tvrdi da podržava Izrael.

Na drugoj polovini Gaze, koja pokriva istočnu traku kao i sjevernu i južnu granicu, IDF pojačava brojne vojne punktove i puca na svakoga tko se približi liniji, bez obzira na to da li je označena žutim blokovima ili ne.

Politika slobodne vatre duž linije

„U našem području žute linije nisu jasno vidljive. Ne znamo gdje počinju ni gdje završavaju. Mislim da su jasnije na drugim mjestima, ali ovdje ništa nije definirano“, rekao je Mohammad Khaled Abu al-Hussain, 31-godišnji otac petoro djece. Njegova kuća je u al-Qarari, sjeverno od Khan Younisa i neposredno istočno od žute linije, u zoni pod kontrolom IDF-a. „Čim se približimo našim kućama, metci počnu letjeti sa svih strana, a ponekad male bespilotne letjelice, kvadkopteri, lete iznad nas, prateći svaki naš pokret“, rekao je. „Juče sam bio s prijateljem kada smo iznenada postali meta snažne paljbe. Bacili smo se na tlo i ostali tamo dok nije prestalo pucanje. Nisam mogao doći do svoje kuće. Osjećam kao da rat za mene još uvijek nije završen. Kakav je smisao primirja ako se još uvijek ne mogu vratiti kući?“

Dodao je: „Slama mi srce kada vidim ljude na putu kako se vraćaju u svoje kuće, dok ja ostajem zaglavljen između nade i straha. Ali ono što me najviše brine je ideja da bi ova linija mogla ostati, da nijedna odluka nikada neće omogućiti naš povratak.“

Politika slobodne vatre duž linije – koju je naložio izraelski ministar odbrane, Israel Katz – uslijedila je nakon napada 19. oktobra u južnom gradu Rafahu u kojem su ubijena dva izraelska vojnika. Dvije sedmice nakon početka primirja, više od 20 Palestinaca još uvijek je ubijeno svaki dan, mnogi od njih u blizini žute linije. Posljedično, vrlo mali broj raseljenih se vraća na područje pod izraelskom kontrolom.

Političke prepreke ostaju ogromne za prelazak u drugu fazu primirja, koja bi podrazumijevala demobilizaciju Hamasa i njegovu zamjenu multinacionalnim stabilizacijskim snagama te povlačenje IDF-a sa žute linije na položaje bliže granici Gaze. Desničarski dio vladajuće koalicije premijera Benjamina Netanyahua žestoko se protivi daljem povlačenju i internacionalizaciji kontrole nad Gazom.

Uspostavljanje taktičke jasnoće na terenu

U zastoju, žuta linija postepeno poprima trajniji oblik, sve više se spominje u izraelskim medijima kao „nova granica“.

Pisanje novinara Yoava Zituna u listu Yedioth Ahronoth predviđa da bi žuta linija mogla evoluirati u „visoku i sofisticiranu barijeru koja će smanjiti Gaza pojas, povećati zapadni Negev i omogućiti izgradnju izraelskih naselja“.

„Izgleda kao de facto prikrivena aneksija Gaze“, rekao je Jeremy Konyndyk, predsjednik organizacije za ljudska prava Refugees International i bivši američki zvaničnik. Prema uvjetima primirja koji je posredovao SAD i koji je stupio na snagu 10. oktobra, povlačenje IDF-a na žutu liniju ostavilo bi Izrael sa 53% teritorija Pojasa Gaze pod njegovom kontrolom, ali analiza BBC-ovih satelitskih snimaka novih žutih markera sugerira da su postavljeni nekoliko stotina metara izvan predložene linije, što predstavlja dodatno oduzimanje teritorija.

Glasnogovornik IDF-a nije želio komentirati BBC izvještaj. Raniji izvještaj IDF-a samo je naveo da je započelo označavanje žute linije „betonskom barijerom sa žutom oslikanom šipkom, visokom 3,5 metra“, s ciljem „uspostavljanja taktičke jasnoće na terenu“.

Stalna podjela i nasilje

Ono što postaje jasno je sve oštrija podjela Gaze, s većinom preživjelih 2,1 miliona stanovnika stisnutih u polovicu teritorije, usred ruševina koje je ostavilo dvogodišnje izraelsko bombardovanje.

„Žuta linija, koliko smo nam rekli, leži oko kilometar dalje od ulice Salah al-Din“, rekao je Ayman Abu Mandeel, 58-godišnjak sa devetoro djece, koji ima ostatke kuće u istočnom al-Qarari, ali malo nade da će se uskoro moći vratiti. „Izraelska vojska je postavila dizalice, osmatračnice i tenkove tamo. Oni prate svaki pokret i otvore vatru na svakoga tko se približi.“

„Nismo vidjeli žute oznake, jer svatko tko pokuša doći do tih područja odmah postaje meta“, rekao je. „Kvadkopteri ne oklijevaju pucati na svakoga tko se pomakne prema njima, kao da je postalo zločin približiti se našoj zemlji.“

U korijenu stalne podjele i nasilja je nejasnoća primirja. „Trumpov plan za mir“ bio je popis od 20 principa i ciljeva, ali bez slijeda ili smisla kako bi jedan cilj mogao uslijediti nakon drugog.

„Nevjerojatno je nejasno“, rekao je Rohan Talbot, direktor za zagovaranje i komunikacije humanitarne organizacije Medical Aid for Palestinians. „Sada smo u trenutku kada mnogi različiti akteri, očigledno uključujući izraelsku vladu, Amerikance, međunarodnu zajednicu i humanitarne aktere, pokušavaju interpretirati i utjecati na ono što slijedi.“

„Jedno od vodilja koje trebamo razumjeti iz decenija tužnog iskustva je da sve što je privremeno na okupiranoj palestinskoj teritoriji vrlo brzo postane trajno.“

federalna.ba/The Guardian (Seham Tantesh i Julian Borger)