Strah je intenzivna emocija koja može biti ekstremna u vremenima poput pandemije

Pandemija koronavirusa je značajno promijenila živote svih nas. Osim što ostavlja velike posljedice na ekonomiju, privredu, obrazovanje i zdravstveni sistem, pandemija značajno utječe i na mentalno zdravlje. Anksioznost, zabrinutost i strah su samo neke od emocija sa kojima se svakodnevno susrećemo, a kako da se izborimo s njima i očuvamo naše psihičko zdravlje otkrila nam je magistrica psihologije i klinička geštalt psihoterapeutkinja Alma Tihić iz Tuzle.

Ona kaže da je u vrijeme pandemije koronavirusa primijetan povećan broj ljudi na psihoterapijama te da su to uglavnom osobe koje su u strahu i neizvjesnosti da će oni ili članovi njihovih porodica biti ugroženi.

''Najizraženije emocije koje su se javljale kod takvih osoba su strah, neizvjesnost, zabrinutost, tjeskoba...'', kazala je Tihić, dodavši da je najvažnije da shvatimo da su to potpuno normalne reakcije našeg organizma na novonastalu situaciju.

''Postoji i onaj broj ljudi koji su tokom pandemije osjećali usamljenost, pa im je to do neke mjere izazvalo anksioznost i traumatizaciju", ističe ona.

Kada se govori o strahu, Tihić kaže da je to vrlo intenzivna emocija koja je mnogo prisutna u ljudskim životima, a može da bude ekstremna u situacijama poput pandemije: ''Nije to toliki strah ni od virusa, koliko je to strah od nepoznatog jer se s nečim susrećemo po prvi put u životu".

Strah i anksioznost u normalnim količinama u ovakvim situacijama su očekivane, ali, kako pojašnjava naša sagovornica, bitno je da prepoznamo granicu normalnog.

''Ako taj strah i tjeskoba počnu da ometaju naš porodični, društveni i poslovni život do te mjere da se povlačimo i izolujemo, osjećamo ekstreman strah da uopće izađemo iz svog doma i ako takav osjećaj traje duže od 14 dana, onda već možemo govoriti o razvoju anksioznog poremećaja", kaže Tihić.

Ipak, naglašava kako je jako bitno da sami sebi ne donosimo dijagnoze jer to može samo dodatno pogoršati psihičko stanje. Savjetuje da posjetimo porodičnog ljekara, psihologa ili psihoterapeuta kako bismo tačno znali o čemu je riječ, a da već sada poduzmemo sve kako bismo zaštitili svoje mentalno zdravlje.

''Ono što je jako važno jeste fizička aktivnost. Nije bitno da li je to i u kućnoj varijanti i koliko traje. Osim toga, jako je važno pomaknuti fokus sa pandemije, dovoljno je jednom dnevno da pročitamo informaciju o tome, a da svi ostali sadržaji budu vezani za neke potpuno drugačije teme. '', zaključuje Tihić i dodaje da ne treba zanemarivati emocije jer one govore u kakvom stanju je naš organizam i naše mentalno zdravlje.

federalna.ba/Azra Delmanović