Strah i nepovjerenje predstavljaju prepreku prijavljivanju krivičnih djela počinjenih iz mržnje

Strah i nepovjerenje predstavljaju prepreku prijavljivanju krivičnih djela počinjenih iz mržnje

Strah od odmazde, nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i neadekvatni mehanizmi prijavljivanja i evidentiranja su ključni faktori koji doprinose široko zastupljenom neprijavljivanju krivičnih djela počinjenih iz mržnje, pokazali su nalazi i preporuke iz „Istraživanja o neprijavljivanju krivičnih djela učinjenih iz mržnje", koje je danas u Sarajevu predstavila Misija OSCE-a u BiH.

„Istraživanje o neprijavljivanju krivičnih djela učinjenih iz mržnje" (Istraživanje), koje je provedeno u periodu od juna do oktobra 2023. godine, je imalo za cilj da pruži prvi sistemski prikaz iskustava žrtava potencijalnih krivičnih djela i incidenata počinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini. Time se uspostavlja na činjenicama utemeljena polazna osnova za institucije i nevladine organizacije koja služi kao ključni resurs u borbi protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje.

Thomas Busch, zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH, je istakao: „Krivična djela počinjena iz mržnje nisu samo djela diskriminatornog nasilja protiv pojedinaca. Ona predstavljaju napad na samo tkivo društva, urušavajući principe ravnopravnosti, dostojanstva i ljudskih prava. Ovaj izvještaj predstavlja glas neposrednih žrtava i poziva na djelovanje sa ciljem otklanjanja sistematskih nedostataka."

Prema rezultatima ovog istraživanja, najčešći oblici doživljenih potencijalnih krivičnih djela i incidenata su uključivali lične uvrede, verbalne napade, uvredljive geste i uznemiravanje. Ispitanici su naveli da su doživjeli 562 potencijalna krivična djela i incidenta učinjena iz mržnje barem jednom u prethodnih 12 mjeseci, a neki ispitanici su izjavili da su bili žrtve više puta. Treba imati na umu da ove brojke odražavaju iskustvo samo 2438 ispitanika iz 18 općina/opština i gradova u BiH. Ako se ovi podaci primijene na cijelu populaciju, vjerovatno bi ukazivali na značajno veći broj potencijalnih incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje.

„Predanošću istraživača, aktivista i istaknutih članova zajednice, ovaj projekat je, na način koji je bez presedana, bacio svjetlo na razmjere neprijavljivanja tih krivičnih djela i na prepreke koje stoje na putu pristupu pravdi za žrtve krivičnih djela počinjenih iz mržnje", rekao je Stefan Almehagen Sandstad, otpravnik poslova Ambasade Kraljevine Norveške u Sarajevu. „Nastavimo se zalagati za toleranciju, raznolikost i inkluziju te raditi u cilju stvaranja takve budućnosti u kojoj mržnja neće naći utočište u našim društvima."

Za borbu protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje potreban je višeslojan pristup koji uključuje pravne reforme, obuke, angažman zajednice i podizanje svijesti javnosti. Ta borba zahtijeva nepokolebljivu predanost institucija vlasti, organizacija civilnog društva i svakog pojedinca posvećenog poštovanju principa ravnopravnosti i pravde.

Istraživanje koje je finansiralo Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, a čiju je izradu naručila Misija OSCE-a u BiH, predstavlja dio širih napora Misije OSCE-a u BiH usmjerenih ka borbi protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje u BiH, saopćeno je iz OSCE-a.

federalna.ba

OSCE mržnja uvrede