Što je urbano vrtlarstvo?
Vrijeme zabrana i ograničenog kretanja zbog koronavirusa donijelo je i nešto dobro, a to je da se sve više ljudi okrenulo prirodi i proizvodnji hrane. Udruženje „Nešto više“ iz Mostara već godinama radi na promoviranju zdravog života. Odabrali su put permakulture, a u posljednje vrijeme aktivniji su i na promoviranju urbanog vrtlarstva. Oko 150 građana naše zemlje napravilo je male vrtove na svojim balkonima, terasama i okućnicama.
Ne morate imati imanje da biste proizveli hranu. Posve dovoljno za mala zadovoljstva može se uzgojiti na, primjerice, balkonu - kažu u Udruženju „Nešto više“, koje je dio projekta „Misli o prirodi“ Centra za promociju civilnog društva.
„Nažalost, mi često kupujemo stvari za koje ne znamo odakle je došlo, čime se tretira, koliko je putovalo... I onda je odlična prilika da probamo sami“, kaže Sanja Đermanović, predsjednica UG Nešto više Mostar.
Mostarka Violeta Čuljak na svom balkonu na osmom katu uzgaja cvijeće, a u posljednje vrijeme i povrće, i to zahvaljujući Udruženju koje joj je dalo presadnice, ali i Facebook grupi „Ja sadim, a ti?“ koja ima više od 8 i pol tisuća članova. Počela je s jagodama, pa cherry rajčicama, ali i mnogo začinskog bilja koje preporučuje početnicima.
„Imamo veliki broj ljudi, entuzijasta, koji su oformili stvarno prelijepe urbane vrtove, koji pišu stvarno lijepe priče i kao takvi mogu biti primjer mnogim drugima, a ono što je najvažnije - proizvod svega toga je zdrava, kvalitetna hrana, pa čak i estetski - kad vidimo ono zelenilo na balkonima“, kaže Maid Maksumić, koordinator projekta Eko hub Misli o prirodi
Zainteresiranim vrtlarima u sklopu projekta je osigurano i educiranje, savjeti i sve vrste pomoći, pa i ona u sjemenu. Osnovana je banka sjemena te vrtlari svoje viškove rado dijele i razmjenjuju.
„Mali vrtlari će spasiti svijet zato što mali vrtlari imaju sjemena od naših prabaka i pradjedova, sjemena se prenose s koljena na koljeno, dolaze i neka nova. Naravno, mi ih testiramo na svom imanju, testiraju ih vrtlari po cijeloj BiH i iz regije - imamo ljude koji nisu iz BiH“, dodaje Đermanović.
Sadnja, pa i ona najmanja, iz ovog primjera je vidljivo, vodi ne samo ka zdravijem životu nego je vrlo učinkovita i u socijalnom aspektu. Neko staro ili, pak, novo zanimljivo sjeme spojilo je ljude iz cijele BiH i regije koji se, da nije vrtlarstva, možda nikada ne bi ni sreli.
federalna.ba