Starović: Srbija ne nazaduje u procesu pridruživanja EU

Srbija ne nazaduje u procesu produživanja Europskoj uniji iako je posljednje izvješće Europske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za pristupanje EU kritično u pojedinim segmentima, kazao je srbijanski ministar europskih integracija Nemanja Starović.

Nakon što je prošlog tjedna šef Delegacije Europske unije u Beogradu Andreas von Beckerath poručio da Srbija deklariranje svog strateškog cilja za pridruživanje EU mora pokazati Bruxellesu vidljivim učinkom, Starović je danas, kao i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ponovio kako pridruživanje Srbije EU nije samo strateški prioritet te zemlje već i strateški izbor.

Od Srbije se očekuje da uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom zemalja članica EU a Starović drži da je vanjska politika "definirana vojnom neutralnošću i političkom neovisnošću" jedini mogući put za Srbiju.

"Taj put naše vanjske politike koji je definiran s dvije kutne stijene, jedna je svakako vojna neutralnost a druga je politička neovisnost nekad djeluje kao veoma uzak ali ja čvrsto vjerujem da je to jedini put koji je moguć. Vrijeme je dokazalo da je to jedina koncepcija vanjske politike koja daje rezultate", rekao je Starović u intervjuu za Betu.

Starović smatra da je položaj Srbije veoma specifičan, jer je "jedina od država kandidata sa Zapadnog Balkana koja ima otvoren izazov teritorijalnog integriteta i to je činjenica koja se ne može zanemariti.

Starović je ocijenio kako bi put Srbije ka EU bio brži kada bi uvela sankcije Rusiji i priznala neovisnost Kosova, ali da se, kada je riječ o aktualnoj vlasti, "to se neće dogoditi".

"Naše obveze koje proistječu iz poglavlja 35 se tiču postizanja nekakvog sveobuhvatnog pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova. Nigdje to nije eksplicitno stavljeno nama obveza da priznamo jednostrano proglašenu neovisnost Kosova. U krajnjoj liniji kada bi to bilo postavljeno na tako strog i formalan način to bi predstavljalo i kraj puta naše države ka članstvu u EU jer nitko ne bi mogao u Beogradu to prihvatiti", rekao je Starović.

Odgovarajući na novinarski upit, postoji li mogućnost da Srbija uđe u EU do kraja ovog desetljeća Starović je rekao da to "ne može sa sigurnošću tvrditi", ali da Srbija do tada mora biti spremna.

"Mislim da šansa svakako postoji, ali bilo bi neozbiljno kada bih ja s ove pozicije davao bilo kakve najave ili obećanja budući da zaista nije sve u našim rukama. Na nama je da provedemo reformske procese, da provedemo naš nacionalni program za primjenu pravnih stečevina EU te da budemo spremni, kada se ta vrata otvore odlučno kroz njih proći", rekao je on.

Prema posljednjem izvješću, od Srbije se očekuje da prevlada zastoj u oblastima pravosuđa, vladavine prava, poštivanja ljudskih prava i da pod hitno preokrene nazadovanje u pogledu slobode izražavanja i erozije akademskih sloboda. Srbija mora prevladati podjele, ponovo izgraditi povjerenje među političkim i građanskim akterima, moramo vidjeti konkretan, opipljiv napredak u vladavini prava, izbornom okviru i slobodi medija", naveo je Von Beckerath, ocijenivši kako "te reforme nisu lake, ali su neophodne i vrijede svakog truda".

Govoreći o stanju u medijima Starović je rekao da je na Vladi Srbije "samo određen dio odgovornosti", a da je mnogo veći dio na "sustavu neovisnih regulatornih tijela".

"Vlada Srbije je usvojila reviziju nacionalnog programa za primjenu pravnih stečevina EU što podrazumijeva skraćivanje rokova za njihovu primjenu, odnosno pripremu Srbije za članstvo s kraja 2027. na kraj 2026. Dakle za svega nešto više od godinu dana pred nama je jedan veliki ambiciozno postavljen zadatak koji podrazumijeva oko 900 reformskih koraka", rekao je Starović.

Pregovore o pristupanju Uniji Srbija je započela 2014. godine i u proteklih 11 godina pregovaranja otvorila je samo 22 poglavlja, od kojih su dva zatvorena. U posljednje skoro četiri godine Srbija nije napravila nikakav pomak u pregovorima, zadnji klaster otvoren je u prosincu 2021. godine.

Srbija je i jedina od država kandidata koja nije usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a u pogledu odnosa s Rusijom.

federalna.ba/Fena