Šta smo uradili između dva zasjedanja PIC-a?

Počela je dvodnevna sjednica Vijeća za implementaciju mira. Ovo je prvo zasjedanje nakon formiranja izvršne i zakonodavne vlasti na državnom i nivou FBiH. Tema i ove sjednice je aktuelna politička situacija u zemlji. Jasno je da osim formiranja vlasti uz pomoć visokog predstavnika, naša zemlja nije uradila ništa značajnije. Prema analizi upućenijih, tema političkih direktora mogla bi biti i državna imovina. Analiziramo - šta smo uradili između dva zasjedanja PIC-a?

Šest mjeseci nakon posljednjeg zasjedanja, politički direktori zemalja članica ponovo raspravljaju o važnim pitanjima za BiH. Od decembra do danas međunarodna zajednica imala je uticaj na brojne događaje na bh. političkoj sceni. Neki pozitvni, drugi okarakterisani kao prijetnja za demokratiju, ali svi vrlo važni za evropsku budućnost naše zemlje, tvrde analitičari, uvjeravajući da su promjene počele.

„Sve što je do sad OHR uradio u formalnom smislu nije demokratski, ali je bilo uglavnom u interesu BiH. Bit će užasno puno problema, zastoja, opstrukcija lomova, ali proces je dobar - počeo je i, daj Bože, da ga PIC kategorički podrži“, kaže politički analitičar Žarko Papić.

Zastoji i problemi nisu izostali ni pri formiranju vlasti u našoj zemlji. Potezima Christiana Schmidta odblokirano je formiranje Vlade FBiH, što je i obilježilo period iza nas. No, uprkos upozorenju PIC-a na brojne probleme, za mnogo njih rješenja domaći političari još nemaju. Manjka napretka u procesiranju slučajeva korupcije, upozoreni smo na nepotizam, ali je, čini se, i dalje prisutan. Izmjene Zakona o VSTV-u BiH još nisu razmatrane, a nema ni zakona o sudovima, niti zakona o sprečavanju sukoba interesa. Međutim, pored brojnih problema, analitičari smatraju da će rješavanja pitanja državne imovine biti u fokusu zasjedanja Odbora PIC-a.

„Očekivani scenarij je da će visoki predstavnik sugerisati neka rješenja koja proizađu, dati političarima vrijeme da se oko njih pokušaju dogovoriti. Dat će im neki rok, oni se neće dogovoriti, a vjerovatno će to visoki predstavnik onda nametnuti“, smatra politički analitičar Adnan Huskić.

Radna grupa OHR-a, sačinjena od domaćih i međunarodni pravnih stručnjaka, već je počela raditi na rješenju državne imovine u BiH. Inače, rješavanje pitanje državne imovine jedan je od pet ciljeva koje je Vijeće za provođenje mira utvrdilo u okviru Programa 5+2.

„Da se zatvori još jedan formalan uvjet kako bi se stavila tačka na i na to važno i složeno pitanje koje godinama predstavlja prijekor između domaćih političkih snaga. Najvažnije je donijeti jedinstven državni zakon koji bi riješio to pitanje“, navodi politički analitičar Zoran Krešić.

Osim pohvala na rad Christiana Schmidta, analitičari nisu izostavili ni kritike. Do sada najčešće upućene iz RS-a, ali, tvrde analitičari, sve više ih stiže na adresu OHR-a i iz Federacije BiH. Da će put ka EU teći lako - ne misle, ne kriveći isključivo međunarodnu zajednicu nego i letargičnost bh. lidera. Promjene videljive, ali, potcrtavaju, nedovoljne za značajan iskorak naprijed.

„Visoki predstavnik nije doprinio stabilnosti u BiH, prvenstveno u Federaciji. Ne treba očekivati neko značajnije približavanje BiH ka EU, ovo sve što je rađeno više je na deklarativno, a ne na suštinskoj osnovi, iako neke promjene u FBiH jesu vidljive“, ističe politički analitičar Stefan Blagić.

Da sumiramo - jedino novo što se dogodilo od posljednjeg zasjedanja PIC-a jeste formiranje izvršne i zakonodavne vlasti na državnom i nivou FBiH. I to uz određeno posredstvo OHR-a. Sve ostalo za ozbiljniji iskorak stoji. Iako su bh. političari bili pozvani da rade na ustavnoj reformi, iz vladajućih stranaka sve manje se spominju promjena Ustava BiH, a sve češće izmjene Izbornog zakona. Nakon brojnih reakcija, osuda njegovih poteza i kritika, sutra je red na obraćanje Christiana Schmidta. A bit će i jasnije je li lista zahtjeva kominikea duža. Sudeći prema radu - ili bolje reći neradu - bh. lidera, takav ishod ne bi bio faktor iznenađenja.

federalna.ba