837 godina Povelje Kulina bana: Šta nam ovaj dokument govori o Bosni

Na današnji dan, 29. augusta 1189. godine, izdata je Povelja Kulina bana, jedan od najznačajnijih sačuvanih dokumenata za proučavanje srednjovjekovne Bosne. Njena 837. godišnjica prilika je da se podsjeti na višestruku vrijednost ovog diplomatskog akta, koji svjedoči o kontinuitetu pismenosti, trgovini, diplomatskim odnosima i organizaciji vlasti u Bosni krajem 12. stoljeća. Povelja Kulina bana prostor je i za nova izučavanja, kao i nove naučne poglede i tvrdnje o našoj historiji.

Pismenost i jezik, diplomatija, bilateralni odnosi, kancelarijska organizacija, trgovina i vladarska vlast čine Povelju Kulina bana izuzetno važnim historijskim dokumentom. Pažljivija izučavanja Povelje ukazuju na još jednu važnost tadašnje Bosne, preciznije, vladarske kuće. Kulturološki, barem ako je suditi prema korištenju jezika, bila je pandan svim tadašnjim evropskim dvorovima.

„Ona se sintaksički razlikuje od ostalih povelja koje su nastale kasnije unekoliko i, kada se uporedi s latinskim tekstom, vidi se da je to prijevod tog latinskog teksta. Tako da kancelarija koja ima Radoja Dijaka, koji zna latinski, koji zna prevesti to i koji vlada ćirilicom, govori o nekoj tradiciji“, ističe dr. Zenaida Karavdić, naučna saradnica na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Povelja svjedoči o razvijenoj kancelariji

Podaci o prisustvu dvojezičnosti u tadašnjoj bosanskoj državi ukazuju na to da je Bosna tog vremena, uslovno rečeno, u političkom smislu kroz jezik izražavala mnogo veću samosvijest i emancipiranost u odnosu na mnoge druge, veće evropske centre tog doba.

„Ona čak i u evropskim perspektivama otvara jedan novi talas promjene koji je nastupio i on se ogleda u epifenomenima koji su započeli laganim otklonom od latinskog. Kulinova povelja po tom parametru nadmašuje čak i flandrijske, francuske i njemačke vladarske povelje“, navodi dr. Nedim Rabić, naučni saradnik na Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Međutim, unutar akademske zajednice u posljednje vrijeme pojavljuje se novi, moguće iznijansiraniji pristup u kontekstu karakterizacije pisma kojim je Povelja pisana.

„U literaturi starijoj, istina, često se može naći podatak da su Povelja Kulina bana i ostale povelje i srednjovjekovni dokumenti pisani bosančicom. Najjednostavnije da kažem, da bi nešto dobilo ime po kojem se razlikuje od nečeg drugog, mora se zaista razlikovati. Srednjovjekovna ćirilica, stara ćirilica kojom je pisana Povelja Kulina bana, ne razlikuje se od susjednih srednjovjekovnih ćirilica i nema nikakvog razloga, niti imamo neki argument da tom pismu damo neko posebno ime. Za razliku od stvarne, prave bosančice koja je nastala iz te stare ćirilice, od 16. stoljeća pa nadalje“, objasnila je dr. Karavdić.

Nova tumačenja Povelje

Uz jezički aspekt, o kojem će se vjerovatno unutar akademske zajednice voditi polemike u odnosu na recentnija istraživanja, postoji i, naročito među historičarima novih generacija, drugačiji pogled na metaforu same Povelje koja je uvriježena kao rodni list naše zemlje.

„U današnjem kontekstu Povelja se često spominje kao rodni list BiH i mi historičari se malo naježimo na to jer znamo da je Bosna mnogo starija od same Povelje. Povelja je izdata krajem 12. stoljeća, a mi na osnovu historijskih izvora znamo da se Bosna prvi put spominje sredinom 10. stoljeća, s tim da i ti dokumenti koji je tada nazivaju vjerovatno sežu jedno ili dva stoljeća dublje u prošlost“, naglasio je dr. Rabić.

Kao i svaki historijski dokument važnosti nulte kategorije za jednu državu, i Povelja bana Kulina još dugo će biti predmet istraživanja i novih čitanja. Ono što je izvjesno jeste da je to prvi danas poznati državnički dokument naše zemlje.

Dokument koji svjedoči kontinuitetu

„To bi mogla biti jedna snažna poruka iz koje bismo mogli vidjeti zapravo da, kad takve projekte vodimo i realiziramo, ne radimo ništa novo, ali radimo nešto što se u kontinuitetu razvija i što je u kontinuitetu društvima na ovom području potrebno“, kazao je prof. dr. Amir Duranović, vanredni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Povelja Kulina bana oslikava funkcionalnost Bosne krajem 12. stoljeća. Ona ne predstavlja početak Bosne, već izuzetno vrijedan dokaz o njenoj političkoj organizaciji i međunarodnim vezama krajem 12. stoljeća, te ostaje važan pisani trag o političkom i kulturnom kontinuitetu Bosne i Hercegovine.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.