Šta je „Zelena agenda za zapadni Balkan“?

Domaće vlasti, s elektronergetskim sektorom koji uveliko zavisi od uglja i termoelektrana, pred velikim su izazovom kako osigurati zelenu ekonomiju koju zagovara Evropska unija.

Stanovništvo zemalja Zapadnog Balkana živi u otrovnom oblaku, upozoravaju aktivisti mreže „Ujedinjeni Balkan za čist zrak“. Naime, istraživanja svjetskih i evropskih organizacija koje se bave klimatskim, ekološkim i ljudskim pravima pokazuju da je 2016. godine 16 termoelektrana na ugalj na zapadnom Balkanu, koje su i dalje aktivne, emitovalo više sumpornog dioksida nego svih 250 koje su radile u zemljama Evropske unije.

„Zrak ne poznaje granice. Zagađenost zraka ne poznaje granice. Jedine granice koje mi stavljamo pred sebe su granice znanja, tako da je vrlo važno govoriti istinu i davati pouzdane i tačne informacije o tome ko zagađuje, koliko zagađuje i koja su rješenja, kako se to može riješiti“, navodi Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.

Kampanja „Ujedinjeni Balkan za čist zrak“ je na tragu dijela obaveza u oblasti energetske transformacije, koje su zemlje Zapadnog Balkana preuzele u novembru prošle godine, potpisujući dokument „Zelena agenda za zapadni Balkan“.

Agenda, naime, predviđa investicijski paket za region vrijednosti 9 milijardi eura, bespovratnih sredstava i jeftinih kredita, od čega je značajan iznos i za energetsku tranziciju. To, međutim, nije poklon paket.

„Vlasti trebaju biti opredijeljene i stvarno se pridržavati onoga što potpišu - u budućnosti ne zasnivati naš razvoj na korištenju fosilnih goriva nego da naš plan bude dekarbonizacija, smanjenje zagađenja, ljepši i zdraviji okoliš za građane“, ističe mr. sc. Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Lemeš kaže kako se boji da oni koji su potpisali Zelenu agendu - nisu ni pročitali šta u njoj piše: „Nisu svjesni kolike će to rezove iziskivati, kolike žrtve i koliki drastični zaokret u ekonomskoj politici BiH - gdje se mi moramo okrenuti od industrije zasnovane na uglju na zelene vrste energije“.

Domaće vlasti su zato pred velikim izazovom, jer elektroenergetski sektor uveliko ovisi o uglju i termoelektranama. Treba li podsjećati da je u toku investicija vrijedna 1,4 milijarde maraka u Blok 7 Termoelektrane Tuzla. Za to vrijeme, Evropska unija, kroz svoj Zeleni plan, preduzima, pored ostalih, i mjere na sprečavanju klimatskih promjena i zagađenja kako bi Evropa do 2050. godine postala klimatski neutralan kontinent. Zelena agenda za Zapadni Balkan našoj zemlji je možda i posljednja prilika za uključivanje u te procese.

federalna.ba